Trgovinska razmjena između Europske unije i Irana pala je 2025. na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća, ponajprije zbog sankcija, dok istodobno rastu cijene energije zbog rata u Iranu i napada na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu
Prema podacima Eurostata, ukupna robna razmjena između EU-a i Irana lani je iznosila 3,72 milijarde eura. EU je iz Irana uvezao robe u vrijednosti od 760 milijuna eura, dok je izvoz dosegnuo 2,97 milijardi eura, što znači trgovinski suficit od oko 2,2 milijarde eura u korist Unije. Unatoč sankcijama, trgovina i dalje postoji, ali na znatno manjoj razini nego ranije, piše Euronews.
Pad trgovine rezultat je dugoročnog trenda pogoršanja odnosa između Bruxellesa i Teherana, koji traje već više od deset godina. Novi udarac stigao je početkom 2026., kada je EU uveo dodatne sankcije zbog kršenja ljudskih prava i iranske podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine.
Iran je danas marginalan trgovinski partner za EU – u 2025. činio je tek 0,1 posto ukupnog izvoza Unije, dok je njegov udio u uvozu praktički zanemariv. Sredinom 2000-ih ti su udjeli bili oko jedan posto. Pad je posebno vidljiv u robnoj razmjeni. Ona je 2005. iznosila 23,8 milijardi eura, a vrhunac je dosegnula 2011. s više od 27 milijardi eura.
Nakon uvođenja sankcija pala je na 6,1 milijardu eura 2013., da bi se potom oporavila na više od 20 milijardi eura zahvaljujući nuklearnom sporazumu iz 2015. (JCPOA). No nakon ponovnog zaoštravanja sankcija trgovina je opet potonula, i to na 5,1 milijardu eura 2019., a zatim nastavila padati sve do današnje razine.
Njemačka predvodi, ali i ona smanjuje izvoz
Najveći trgovinski partner Irana unutar EU-a je Njemačka, koja čini 31,8 posto ukupne razmjene. Njemački izvoz u Iran iznosio je 963 milijuna eura, što je pad u odnosu na 1,27 milijardi eura godinu ranije, dok je uvoz iz Irana dosegnuo 218 milijuna eura.
Slijede Italija s udjelom od 15,6 posto te Nizozemska s 15,5 posto. Te tri zemlje zajedno čine gotovo dvije trećine ukupne trgovine EU-a s Iranom. Francuska i Španjolska bilježe znatno manji obujam, s manje od 250 milijuna eura svaka.
Za razliku od najvećih europskih ekonomija, Hrvatska ima vrlo ograničenu gospodarsku razmjenu s Iranom. Ukupna trgovina između Hrvatske i Irana kreće se na razini od svega nekoliko milijuna eura godišnje – oko šest milijuna – što je čini gotovo nevidljivom u ukupnim tokovima EU-a. Drugim riječima, hrvatski udio u trgovini EU-a s Iranom manji je od 0,2 posto.
Strojevi i kemikalije za hranu
EU u Iran najviše izvozi strojeve i transportnu opremu, koji čine oko trećine ukupnog izvoza. Slijede kemikalije i srodni proizvodi s udjelom od oko 31 posto.
S druge strane, uvoz iz Irana koncentriran je u nekoliko kategorija. Najveći udio imaju hrana i žive životinje (37 posto), zatim kemijski proizvodi (23 posto) te industrijski proizvodi prema materijalu (22 posto). Istodobno, rat u Iranu dodatno destabilizira energetska tržišta. Napadi na infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva izazvali su zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi, što se već odražava na rast cijena nafte.