Prije dvadeset godina Kina je imala tek dva proizvođača baterija za električna vozila, a sad proizvodi više od tri četvrtine svih svjetskih litij-ionskih ćelija.

Važna prekretnica u tome bile su Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine, kada je okupljene prevozilo pedesetak autobusa na litij-ionske baterije. Kampanja razvijanja e-autobusa, doduše, počela je još 2001., kada je Peking dobio domaćinstvo, no razvoj nije bio lagan.

Krajem 2003. godine Mo Ke i njegovi kolege iz Pekinškog centra za razvoj novih materijala, državnog istraživačkog instituta, dobili su zadatak analizirati kinesku industriju litijskih baterija kao dio priprema za Olimpijske igre, piše BBC.

Tada je ona bila vrlo slaba, s tek dva proizvođača EV baterija. Dvije godine poslije organizirali su prvu kinesku konferenciju o industriji litijskih baterija u sklopu istraživanja.

U to vrijeme CATL – danas najveći svjetski proizvođač EV baterija – bio je tek odjel ATL-a, tvrtke u japanskom vlasništvu koja je proizvodila litijske baterije za elektroničke uređaje. BYD, danas drugi najveći svjetski proizvođač EV baterija i vodeći proizvođač električnih automobila, tek je ušao u autoindustriju nakon što je ostvario prvu veću zaradu prodajom baterija telekomunikacijskim divovima, sažima isti izvor.

Kako je onda Kina postala predvodnica u proizvodnji baterija?

Prema BBC-ju, jedan od glavnih razloga jest koordinirana državna potpora, a od pomoći su i potrošačke subvencije, izgradnja mreže punionica, koju je sponzorirala država, te pravilo koje obvezuje proizvođače automobila da proizvode EV vozila.

No politika je samo dio priče. Kineske su se kompanije pokazale iznimno sposobnima u masovnoj proizvodnji i kontroli troškova, dvama važnim elementima u proizvodnji EV baterija. 'Imaju snažan instinkt za preživljavanje i proaktivno istražuju nove ideje da bi ostale konkurentne', kaže Song Xin, savjetnik kineskim tvrtkama iz sektora automobila i robotike koje žele izaći na globalno tržište, prenosi BBC.

'To je temelj kontinuiranog rasta ove industrije', dodaje. Uz to, kineski političari vidjeli su u proizvodnji litijskih baterija priliku za pretjecanje Zapada.

Pritom je, kako navodi isti izvor, cilj Kine bio jasan: unaprijediti proizvodnu industriju do 2020. godine tako da se više ne oslanja na jeftinu radnu snagu, već da dominira tehnološkom prednošću.

Godine 2009., nakon uspješnog olimpijskog pilot-projekta e-autobusa, Kina je napravila velik iskorak da bi 'prilagodila i revitalizirala' autoindustriju. Dugo je pokušavala, ali nije uspjela postati globalni konkurent u konvencionalnoj autoindustriji s motorima s unutarnjim izgaranjem, no vjerovala je da je vrijeme za novi početak. Nacionalni plan usmjerio je lokalne vlade da grade lance opskrbe i mreže punionica za NEV-ove te podupirao domaće tvrtke u istraživanju i razvoju EV tehnologija, uključujući baterije.

Sljedećih godina Kina je udvostručila napore: među ostalim, subvencije su postale dostupne i privatnim kupcima, a ne samo javnom sektoru, i snažno se ulagalo u njih: samo 2014. Kina je dala gotovo 10 milijardi juana za subvencije, a u sljedećih osam godina omogućila je 200 milijardi juana vrijednih poreznih olakšica za vozila.

Rezultati su bili nevjerojatni: proizvodnja i prodaja NEV-ova porasle su više nego trostruko 2014. i 2015., a tržišni udio skočio je s 1,3 posto u 2015. na 41 posto u 2024. godini, piše BBC.