Što se događa kada istovremeno dođe do prekida opskrbe energijom, pada komunikacijskih mreža i poremećaja u prometu? Upravo o takvim scenarijima i spremnosti sustava da na njih odgovore raspravljalo se na konferenciji "Sustavna otpornost za Europu: Osiguranje kritične infrastrukture u razdoblju neizvjesnosti", koju su organizirali KPMG u Hrvatskoj i Microsoft.

U uvjetima sve češćih klimatskih ekstrema, kibernetičkih prijetnji i geopolitičkih nestabilnosti, sigurnost opskrbe energijom i vodom, stabilnost prometa te pouzdanost digitalnih mreža postaju pitanje svakodnevnog funkcioniranja društva. Sudionici konferencije upozorili su kako su sustavi sve međusobno povezaniji, dok upravljanje njima i dalje ostaje fragmentirano.

Iako se rizici danas sve bolje prepoznaju, u praksi i dalje postoje značajni izazovi. Podaci su raspršeni među institucijama, razmjena informacija je ograničena, a odluke se često donose bez cjelovite slike. U kriznim situacijama nedostatak koordinacije može rezultirati sporijim odgovorom i slabijom učinkovitošću sustava, a posljedice se vrlo brzo prelijevaju na svakodnevni život građana.

Od strateškog razumijevanja rizika do stvarne otpornosti

Središnja tema konferencije bio je jaz između strateškog razumijevanja rizika i stvarne operativne sposobnosti sustava da na te rizike odgovori. Istaknuto je kako mnogi akteri raspolažu vrijednim podacima, no bez integriranog pogleda na međuzavisnosti infrastrukturnih sustava te bez zajedničkih alata i “jezika” među sektorima, ti podaci rijetko rezultiraju konkretnim i provedivim mjerama. Posebno je naglašeno kako poremećaj u jednom sustavu može vrlo brzo izazvati lančane posljedice u drugima - primjerice, kvar u energetici može uzrokovati prekide u komunikacijama i poremećaje u prometu.

"Danas više nije dovoljno identificirati rizike, potrebno ih je kontinuirano pratiti, razumjeti njihove međusobne utjecaje i donositi odluke na temelju podataka u stvarnom vremenu. To zahtijeva i tehnologiju i snažniju suradnju među institucijama i sektorima“, istaknuo je Daniel Lenardić, partner u KPMG-u Hrvatska.

Tijekom konferencije naglašeno je da, iako se rizici u sve većoj mjeri prepoznaju i analiziraju, u praksi i dalje postoje ozbiljni izazovi. Podaci su često raspršeni među institucijama, analize ostaju statične, a razmjena informacija ograničena, što u kriznim situacijama dovodi do sporijeg odgovora, slabije koordinacije i otežanog donošenja odluka.

Tehnologija i suradnja kao temelj novog pristupa

Sudionici su se složili kako su danas dostupna rješenja značajno napredovala u odnosu na prethodne godine. Predstavljeni su konkretni primjeri: integracije geoprostornih, klimatskih, operativnih i sigurnosnih podataka u jedinstvene analitičke okvire, kvantifikacije rizika i simulacija scenarija radi boljeg predviđanja učinaka kriznih događaja, digitalnih platformi koje omogućuju zajednički pogled svim relevantnim dionicima te alata koji podupiru brzo i utemeljeno donošenje odluka u uvjetima neizvjesnosti. Time se pristup upravljanju rizicima pomiče s reaktivnog na proaktivni model, s naglaskom na kontinuirano upravljanje otpornošću sustava.

"Kibernetičke prijetnje danas izravno utječu na gospodarstvo i sigurnost građana. Umjetna inteligencija podiže sigurnost na novu razinu, od napredne detekcije prijetnji do proaktivne obrane. U takvom okruženju organizacije koje kontinuirano ulažu u sigurnost ne upravljaju samo rizicima, već grade povjerenje i otpornost u digitalnom gospodarstvu. Microsoft svakodnevno analizira više od 100 bilijuna sigurnosnih signala te kroz Europski sigurnosni program, dostupan vladama bez naknade, dijeli uvide i jača otpornost Europe. Dodatno, doprinosimo razvoju i edukaciji hrvatskih stručnjaka kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti", naglasio je Tomislav Vračić, regionalni direktor za tehnologiju Microsoftova višedržavnog klastera Južne Europe.

Izravna korist za građane i institucije

Zaključci konferencije potvrđuju da jačanje otpornosti kritične infrastrukture ima izravan učinak na svakodnevni život građana – od sigurnije opskrbe energijom i vodom, preko stabilnih komunikacijskih mreža, do pouzdanog prometa i učinkovitijeg odgovora institucija u kriznim situacijama.

Za javni sektor i operatore infrastrukture, otpornost znači i manji financijski gubitak u krizama, veću usklađenost s europskim regulatornim okvirom, bolju spremnost za korištenje EU fondova te dugoročno jačanje povjerenja javnosti u institucije.