Odbor za financije slovenskog parlamenta donio je dvije rezolucije kojima će predložiti tamošnjoj vladi da ispita mogućnost utjecaja Fine kao potencijalnog neizravnog vlasnika Ljubljanske burze na tržište te da poduzme sve mjere za zaštitu nacionalnih interesa, što bi moglo uključivati i klasifikaciju Ljubljanske burze kao ključne infrastrukture.
Ozbiljna politička rasprava u slovenskom parlamentu održana je zbog hrvatske Financijske agencije (Fina). Naime, odbor za financije tamošnjeg Sabora, predložio je Vladi da ispita potencijalni utjecaj preuzimanja vlasništva nad Ljubljanskom burzom na slovensko tržište kapitala.
Podsjetimo, nakon što je najavljeno tržišno spajanje osam burzi u srednjoj i jugoistočnoj Europi, potpisani su memorandumi razumijevanja među burzama, ali i ministarstvima financija zemalja koje sudjeluju u tom procesu. Među njima su Hrvatska i Slovenija.
Kako bi se stvorila jednaka pravila za sve sudionike, jedan od procesa je i konsolidiranje vlasništva nad Zagrebačkom burzom. Hanfa je, podsjetimo, krajem kolovoza dala suglasnost Fini za izravno stjecanje kvalificiranog udjela u Zagrebačkoj burzi u visini iznad 50 posto, do 100 posto temeljenog kapitala i glasačkih prava tog društva. Fina trenutno posjeduje 9,99 posto udjela u vlasništvu na burzi.
Istovremeno, Zagrebačka burza je u vlasništvu 100 posto udjela Ljubljanske burze te 29,98 posto udjela u Makedonskoj burzi. Komisija za vrijednosne papire Republike Sjeverne Makedonije već je dala suglasnost za ulazak Fine u vlasničku strukturu tamošnje burze, što znači da bi njen najveći udio u vlasništvu mogao biti 29,98 posto.
vezane vijesti
Institucija od (ne)povjerenja
Sličnu bi dozvolu trebala izdati i slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), no zastupnica vladajuće koalicije Andreja Kert je zabrinuta da bi Finino preuzimanje Ljubljanske burze moglo ugroziziti slovenske nacionalne interese, piše RTV Slovenije.
Navela je da je Hrvatska odbila preuzeti odgovornost za štediše tadašnje Ljubljanske banke, istovremeno blokiravši naplatu dugova hrvatskih tvrtki. Po njenim riječima, ključnu je ulogu tad odigrala Fina, koja je odluke donosila u sprezi s hrvatskim vlastima.
"Utvrđujemo da imamo posla s institucijom koja u Sloveniji ne uživa određenu razinu povjerenja", poručila je Kert.
Dvije rezolucije
Stoga su zastupnici koalicije predložili donošenje dviju rezolucija, kojima bi vladi preporučili da ispita mogućnost utjecaja novog neizravnog vlasnika Ljubljanske burze te da poduzme sve mjere za zaštitu nacionalnih interesa, što bi moglo uključivati i klasifikaciju Ljubljanske burze kao ključne infrastrukture. Obje su rezolucije jednoglasno usvojene na odboru.
Iz Ministarstva financija su poručili da se ne smiju miješati u donošenje odluka ATVP-a, iz kojeg su, pak, dodali da u postupku izdavanja dozvole za kvalificirani udio u burzi procjenjuju investitora s gledišta prikladnosti, odgovarajućeg iskustva i financijske stabilnosti. Uz to, gledaju i na potencijalni utjecaj na nadzor ATVP-a nad burzom te postoji li sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.
