Značajan dio novca iz potpora odlazi na administraciju i subvencioniranje neodrživih gospodarstava, dok domaća poljoprivreda pretežno izvozi sirovine, a uvozi gotove prehrambene proizvode više dodane vrijednosti – često proizvedene upravo iz izvezenih domaćih sirovina. Dio tih sirovina proizveden je na državnom zemljištu, u vlasništvu građana Hrvatske, što dodatno naglašava neiskorištenost nacionalnih resursa.

Siva poljoprivreda i nelojalna konkurencija

Jedan od ključnih problema sektora ostaje tzv. siva poljoprivreda – stotine tisuća hektara obrađuju se bez prijava, fiskalnih računa, sanitarne i veterinarske kontrole te bez plaćanja poreza. U takvim uvjetima, proizvođači koji posluju u skladu sa zakonima sve teže opstaju.

Unatoč izazovima, brojni domaći poduzetnici, obiteljska gospodarstva i zadruge ulažu u modernizaciju, preradu i razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Od malih mljekara do investicija u prehrambenu industriju, postoje primjeri uspjeha i otpora sustavu koji ih često ne prepoznaje.

Prijedlog HUP-a: Poticaji za preradu i domaću proizvodnju

Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede predlaže novi model upravljanja državnim i privatnim poljoprivrednim zemljištem. Cilj je povećati konkurentnost domaće industrije, osigurati sigurnost opskrbe, smanjiti ovisnost o uvozu i globalnim lancima, povećati potrošnju domaćih proizvoda te smanjiti sivu poljoprivredu i podzakup državne zemlje.

Prema prijedlogu, zakupci državnog zemljišta koji proizvode i prerađuju robu unutar određene udaljenosti ili pod hrvatskim oznakama kvalitete (Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko, Mlijeko s hrvatskih farmi itd.), zadržali bi subvencioniranu cijenu zakupa. Ostalima bi zakup bio tri puta skuplji. Model bi se primijenio i na privatno zemljište, uz državnu subvenciju za one koji prerađuju ili predaju proizvode u skladu s kriterijima.

Potencijalne uštede i jačanje kontrole

Procjenjuje se da su građani Hrvatske u posljednjih deset godina kroz razliku u cijeni zakupa zemljišta subvencionirali poljoprivredu s 200 do 300 milijuna eura. Predloženi model omogućio bi subvencioniranje 200.000 hektara oranica s 40 milijuna eura godišnje, a siva poljoprivreda na subvencioniranim površinama bila bi gotovo nemoguća.

Ukupna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje iznosi oko tri milijarde eura, a procjene govore da siva poljoprivreda čini najmanje 30 posto tog iznosa. HUP smatra da bez jasne promjene prioriteta i nacionalne strategije domaći proizvod ostaje rezultat entuzijazma pojedinaca, a ne sustavne politike. Organizacija poziva na usvajanje predloženih mjera kako bi domaća sirovina dobila i domaću ambalažu, a hrvatska poljoprivreda ostvarila svoj puni potencijal.