Nakon dugog razdoblja gotovo nultih kamata banke su krajem 2023. godine počele dizati kamatne stope na štednju. Rastućem trendu pridonijele su visoke referentne stope Europske središnje banke i konkurencija države, a ona je građanima ponudila državne obveznice i trezorske zapise s atraktivnim prinosima.

Kamate na štednju na silaznoj putanji

No trend snažnog rasta kamatnih stopa na štednju bio je kratkog vijeka i prošle godine većina banaka spustila je kamatne stope u skladu s padom referentnih stopa u eurozoni. Prema podacima HNB-a, u siječnju ove godine prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok od jedne do dvije godine iznosila je 1,09 posto, a krajem 2024. godine dosezala je 1,52 posto.

Trenutno kamate na štednju u hrvatskim bankama značajno variraju, pri čemu one manje i srednje obično nude više kamate od onih velikih.

Prema informativnoj listi HNB-a, na oročenje od 12 mjeseci atraktivne kamatne stope u rasponu od dva do tri posto nudi pet banaka. Trenutno najpovoljniju ponudu za jednogodišnje oročenje ima Slatinska banka s kamatnom stopom od tri posto, a slijede Partner banka (2,65 posto), Agram banka (2,20 posto) te Croatia banka i KentBank (2 posto).

U srednjoj kategoriji s kamatama od jedan do 1,7 posto je 11 banaka, među kojima prednjače Raiffeisen i Imex banka.

Četiri banke nude kamate ispod jedan posto: Privredna banka Zagreb daje kamate na štednju s rokom dospijeća od godinu dana od svega 0,80 posto, a Zagrebačka banka i Samoborska banka još i manje – svega 0,40 posto.

Ogromne razlike u prinosima

Razlike u prinosima na štednju su ogromne. Na uloženih 10.000 eura u Slatinskoj banci zaradit ćete 264 eura, a ako svoj novac oročite u Zagrebačkoj banci, nakon 12 mjeseci dobit ćete samo 35,20 eura.

Pritom treba naglasiti da neto prinos podrazumijeva kamatu umanjenu za porez, a on se obračunava po stopi od 12 posto.

Razlika u prinosu ovisi i o roku oročenja. U većini banaka kamatne stope na duža oročenja (godinu dana i više) su povoljnije, no u nekima je bolje učiniti to na kraći rok. Primjerice, u Addiko banci godišnja kamatna stopa na oročenje od šest mjeseci iznosi 1,20 posto, a na 12 mjeseci jedan posto.

Državni papiri isplativija opcija

Otkako je država svoje vrijednosne papire ponudila građanima, oni su postali glavna konkurencija štednji u banci. Ranija izdanja obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih stanovništvu nosila su izuzetno atraktivne kamate, znatno više od onih u bankama.

No s vremenom su i kamate na državne vrijednosne papire splasnule. Dok su se prinosi na trezorske zapise u 2024. godini kretali i do 3,75 posto, posljednja izdanja na jednogodišnje zapise stabilizirala su se na razini od oko 2,6 posto. Takav trend u skladu je s padom referentnih kamatnih stopa u eurozoni i poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske.

Osim popularnih jednogodišnjih, građanima su na raspolaganju zapisi s kraćim rokom dospijeća, poput onih tromjesečnih, koji nose nešto niži prinos.

Uzimajući u obzir i činjenicu da se ulaganje u državne papire za razliku od štednje u banci ne oporezuje, trezorski zapisi u većini su slučajeva isplativija opcija od štednje u banci. Ako uložite 10.000 na trezorskim zapisima, zaradit ćete 260 eura.

Trenutno je jedino oročena štednja u Slatinskoj banci s neto prinosom od 2,64 posto isplativija opcija od ulaganja u trezorce.

U praksi mnogi građani kombiniraju oba pristupa: dio sredstava drže u banci radi sigurnosti i dostupnosti, a dio ulažu u državne vrijednosne papire da bi ostvarili veći prinos. Kako se kamatne stope u Europi postupno mijenjaju, i odnosi između ova dva oblika štednje mogli bi se promijeniti. Za sada, međutim, trezorski zapisi ostaju jedna od rijetkih jednostavnih opcija koja građanima omogućuje da svoj novac oplode nešto iznad razine klasične bankovne štednje.