Sve više mladih u Njemačkoj postavlja pitanje hoće li im buduća mirovina biti dovoljna za život. Tema je ponovno otvorena tijekom predizborne kampanje, kada je kancelar Friedrich Merz na skupu CDU-a u Ravensburgu poručio da je ključno što ranije početi štedjeti za mirovinu
Prema njegovim riječima, i relativno mali mjesečni iznosi mogu s vremenom stvoriti značajnu ušteđevinu.
‘Samo morate početi dovoljno rano s malim iznosima i nikada ne prekidati štednju. Ako počnete s 50 eura mjesečno, možete imati šesteroznamenkasti iznos kada odete u mirovinu’, rekao je Merz.
No ekonomisti upozoravaju da takav savjet ne daje potpunu sliku stvarnih financijskih potreba u starosti, prenosi Fenix Magazin.
vezane vijesti
Sve veći rizik od siromaštva
Podaci njemačkog Statističkog ureda pokazuju da je 19,4 posto osoba starijih od 65 godina u 2024. bilo izloženo riziku od siromaštva. Trenutna razina mirovine u Njemačkoj iznosi oko 48 posto prosječnog neto dohotka, a vlada planira tu razinu zadržati barem do 2031. godine.
Uz državnu mirovinu, sustav se oslanja i na privatnu štednju, koja bi trebala nadoknaditi razliku između plaće i mirovinskih primanja.
Koliko zapravo donosi štednja od 50 eura
Prema procjenama koje prenose njemački mediji, osoba koja 40 godina ulaže 50 eura mjesečno uz prosječni godišnji prinos od šest posto može na kraju prikupiti oko 95.800 eura.
Nakon poreza i drugih davanja iznos bi se smanjio na približno 79.000 eura. Kada se u obzir uzme inflacija od dva posto godišnje, realna kupovna moć te štednje pala bi na oko 36.000 eura.
Tek nakon 45 godina ulaganja moguće je dosegnuti iznos veći od 100.000 eura, kakav je spomenuo kancelar.
Međutim, prema istraživanju Instituta Roman Herzog, prosječni očekivani radni vijek današnjih mladih iznosi oko 39 godina, što znači da mnogi neće raditi dovoljno dugo da bi dosegli taj iznos.
Stručnjaci traže veće uloge
Investicijski stručnjaci smatraju da je Merzova ideja o ranom ulaganju u načelu dobra, ali upozoravaju da 50 eura mjesečno nije dovoljno za ozbiljnije smanjenje mirovinskog jaza.
Preporučuju da građani izdvajaju najmanje 15 posto neto prihoda za dugoročnu štednju, primjerice kroz široko diverzificirane investicijske fondove ili ETF-ove. Takva ulaganja, smatraju, mogu dugoročno donositi prosječan godišnji prinos od oko šest posto.
Kritike socijalnih organizacija
Socijalne organizacije upozoravaju da savjeti o privatnoj štednji često ne uzimaju u obzir stvarne životne uvjete mnogih građana.
Predsjednica Njemačkog socijalnog saveza SoVD istaknula je da preporuka o dodatnoj štednji „ignorira stvarnost života mnogih ljudi“, posebno onih s niskim primanjima, samohranih roditelja i obitelji s visokim troškovima života.
Prema njezinu mišljenju, stabilnost mirovinskog sustava prije svega treba osigurati snažna državna mirovina, dok privatna štednja može biti samo dodatak.
Mnogi uopće ne štede
Istraživanje Deutsche Banka i DWS-a pokazuje da 83 posto građana više ne smatra državnu mirovinu sigurnom za budućnost. Istodobno, gotovo trećina ispitanika uopće ne štedi za starost.
Među onima koji štede, većina mjesečno izdvaja najviše 50 eura, a kao glavne razloge navode nedostatak novca i nedovoljno znanja o investiranju.
Rasprava o tome kako osigurati održiv mirovinski sustav zato je sve češća tema u njemačkoj politici, osobito uoči izbora.
