Najvažnije novosti uključuju ukidanje penalizacije zbog prijevremenog umirovljenja nakon 70. godine života, mogućnost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 posto mirovine, povećanje invalidskih mirovina za 10 posto te šire priznavanje mirovinskog staža za skrb o djeci. Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, a primilo ga je više od 1,2 milijuna korisnika.

Prema najnovijim podacima Vlade RH, od 2016. godine prosječna sveukupna mirovina povećana je za više od 90 posto i prelazi iznos od 700 eura (s uključenim godišnjim dodatkom, op.a.), a cilj je dosegnuti 800 eura do kraja mandata 2028. godine. Unatoč porastu tog iznosa, financijski stručnjaci upozoravaju da državna mirovina dugoročno neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda.

'Demografski trendovi i sve veći pritisak na javne financije dugoročno nagrizaju vrijednost mirovina. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjio se s oko 48 posto u 2013. na 46 posto u 2025. godini, unatoč povremenim kratkoročnim korekcijama. Istodobno, rashodi državnog proračuna za mirovine kontinuirano rastu i dodatno opterećuju sam sustav.

Iako se trenutačno provode određene izmjene, one su uglavnom kozmetičke te temeljni strukturni problemi mirovinskog sustava ostaju neriješeni. Oni koji žele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme početi planirati i štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka', ističe Emilio Gučec, analitičar u Finaxu.

Nesklonost rizicima

Stanovnicima Hrvatske na raspolaganju je nekoliko opcija štednje, no građani i dalje – prema podacima Hrvatske narodne banke iz zadnjeg tromjesečja 2025. godine – na bankovnim računima, unatoč niskim prinosima, drže više od 50 milijardi eura, što je između ostalog pokazatelj njihove nesklonost rizicima.

S druge pak strane, redovito ulaganje, osobito u dugoročne i široko diversificirane instrumente poput ETF-ova, omogućuje raspodjelu rizika kroz vrijeme i maksimalno iskorištavanje učinka složene kamate. Čak i relativno mali, ali redoviti iznosi mogu tijekom desetljeća značajno povećati financijsku sigurnost u starosti.

Primjerice, redovitim mjesečnim ulaganjem od 200 eura u ETF-ove, uz prosječni godišnji prinos od osam posto, nakon 30 godina moguće je akumulirati više od 280 tisuća eura, što u današnjim cijenama iznosi približno 150 tisuća eura.

'Ako pretpostavimo da ćemo u mirovini provesti oko 20 godina, redovito doživotno ulaganje moglo bi povećati mjesečna primanja za oko 1400 eura u obliku rente, odnosno približno 780 eura u današnjim cijenama', pojašnjava Gučec.

Upravo zato mirovinu treba financijski planirati tijekom cijelog radno aktivnog života. Iako državne mjere predstavljaju određeni pomak na bolje, dugoročna sigurnost u starosti ipak uvelike ovisi o individualnoj pripremi i osobnoj odgovornosti građana.