Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), inače koalicijskog partnera HDZ-a, Veselko Gabričević, najavio je kako bi se ove godine moglo razmotriti uvođenje još jedne vrste mirovine. Riječ je o minimalnoj mirovini, koja predstavlja najnižu isplatu mirovine iz javnog mirovinskog sustava.

'Premijer Andrej Plenković se usuglasio i dogovorili smo da će se ove godine odrediti koja je najniža mirovina. To se pokušavalo nekoliko puta, ali sad kažem da ćemo to dogovoriti', istaknuo je Gabričević, ali nije želio iznositi nikakve brojke.

'Radimo kalkulacije. Cilj je da što više umirovljenika bude izvan granica siromaštva. Izaći ćemo s brojkama, to nam je u planu. Moram u tom kontekstu reći da će ove godine prosječna mirovina iznositi 723 eura, da su najniže povećane za tri posto, a invalidske deset posto u prosjeku. Sve što smo zacrtali realizirat ćemo sto posto', zaključio je.

Mirovine bi mogle biti još niže

Na to se osvrnuo predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoj Špika. On smatra da bi minimalne mirovine bile primjenjive na malom broju umirovljenika te da bi njihovi mjesečni prihodi zapravo mogli pasti.

"Iza toga svega bi se mogla kriti još jedna nepravilnost i nova nepravda, budući da ta minimalna mirovina već bila prije dvadesetak i nešto godina, a sad se spominje da bi ona mogla biti za 15 godina, koliki je minimalni staž, oko 400 eura, a nakon toga bi se za svaku godinu više povećavala za ovu aktualnu vrijednost mirovina.

U tom se prijedlogu krije jedna velika zamka. Radi se o tome da bi se minimalna mirovina od oko 400 eura koristila za otprilike stotinjak tisuća umirovljenika, ali mirovine po općim propisima odnose se na oko 900 tisuća ljudi. To bi za 800 tisuća praktično značilo umanjenje mirovine za oko 20 posto. Ta je priča poprilično složena, trebalo bi malo vremena za obrazložiti u čemu je problem", istaknuo je Špika za N1.

Nedostatak političke volje

Dodao je da bi mirovine mogle ostati na 20 do 25 posto nižoj svoti nego da su bile usklađivane s realnim rastom plaća u proteklih 15 ili 20 godina i to u slučaju da se trenutna aktualna vrijednost mirovine ne mijenja. 

"S ovom najavom moglo bi se lako dogoditi da ovo bude još jedna prevara. Ova minimalna mirovina je u principu dobra stvar, ali mi i sad imamo taj institut najniže mirovine. Ništa se tu značajno neće dogoditi. Ono na što se ovdje mora paziti je da svaki startni iznos minimalne mirovine ne smije narušiti onaj temeljni odnos da mirovina ovisi o ključnim parametrima - visini uplate i godine staža", rekao je i dodao da se zanemarivanjem te činjenice ruše temelji kompletnog mirovinskog sustava.

"Treba krenuti od onoga što je temeljni problem, a to je korekcija aktualne vrijednosti mirovine. Da se ne bi umirovljenici previše zanijeli, pogotovo ovi s petnaestak godina staža, da će sad odjednom imati neke prevelike mirovine, neće. Odredit će se neki početni iznos tih mirovina, a ostatak će se usklađivati. To je pogrešan put i mislim a će se dogoditi samo još jedna veća nepravda. Ova distrakcija, posebno od HSU-a, uz najavu prosvjeda koji slijedi 18. travnja, jasno je da se radi na tome da se demotiviraju umirovljenici i njihovo sudjelovanje na prosvjedu", poručio je.

Zaključio je da je jedini problem rješavanja pitanja rastućeg siromaštva umirovljenika zapravo Plenkovićev nedostatak političke volje.