Započela je isplata mirovina bez penalizacije za nešto više od 119.000 osoba koje su svoj radni vijek odlučile prekinuti znatno prije 65. godine života.

Podsjetimo, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci se mogu umiroviti s najmanje 60 godina i 35 godina staža, a žene u dobi od 59 godina i s 34 godine staža. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina će im biti umanjena za 0,2 posto, odnosno za najviše 12 posto.

Umanjenu će mirovinu, prema odredbama koje važe od 1. siječnja, primati do 70. godine života, umjesto doživotno, kako je dosad bilo pravilo.

'Ovime želimo postići ne samo ukidanje penalizacije, već i poboljšanje financijskog stanja umirovljenika te ostvarenje našeg kontinuiranog djelovanja u pogledu dostizanja postavljenih financijskih ciljeva.

Svi umirovljenici koji su od 1. siječnja ove godine navršili 70 godina dobit će uvećane, odnosno normalne mirovine. Naši umirovljenici nemaju potrebe za podnošenjem zahtjeva, već će podaci biti povučeni iz baza podataka HZMO-a i provedeni automatizmom', poručio je još u petak resorni ministar Alen Ružić.

Pedesetak eura više

Kako umirovljenici budu navršavali 70 godina, tako će im HZMO po automatizmu obračunavati veće mirovine. Trenutno će uvećanje u prosjeku iznositi oko 52,70 eura mjesečno, a prva isplata, koja uključuje i zaostatke, trebala bi iznositi u prosjeku 105,38 eura.

'Ako gledate prosječan iznos od 50 eura, to je 600 eura godišnje, što je značajno povećanje za naše umirovljenike', istaknuo je ministar Ružić.

Povećanje bi trebalo biti i veće jer u travnju kreće isplata usklađenih mirovina, a one će iznositi 2,68 posto više. To će značajno podići prosječnu svotu koju dobivaju prijevremeni umirovljenici sa 70 i više godina, ali i onima kojima je mirovina i dalje penalizirana.

Brojni prijepori

Inače, penalizacija mirovina uvedena je još od osamostaljenja Hrvatske kako bi se na neki način natjeralo građane da dulje rade. Iznimka su jedino dugogodišnji osiguranici, odnosno osobe koje su u dobi od 60 godina prikupile najmanje 41 godinu staža, a njima se mirovina zbog duljih uplata mirovinskih doprinosa ne umanjuje.

Što se tiče prijevremenih umirovljenika, postojali su brojni prijepori oko penalizacije, a ni zakonodavac često nije znao što treba činiti s tom mjerom.

Već smo rekli da se mirovine sada penaliziraju po stopi od 0,2 posto mjesečno, odnosno najviše 12 posto za pet godina. Do 1. siječnja 1999. godine umanjenje mirovina iznosilo je 6,65 posto, ali se ukidalo navršavanjem 65. godine života, a potom je uvedena doživotna penalizacija od 18 posto.

Prijevremeno umirovljenima od 1. siječnja 1999. do 31. listopada 2010. godine mirovina se umanjivala za 0,15 posto mjesečno, odnosno najviše devet posto za pet godina. Od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine penalizacija je varirala od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, odnosno od devet do 20,4 posto za pet godina, ovisno o godinama staža.

Prijevremeno umirovljeni nakon 1. siječnja 2014., ali do 31. prosinca 2018. godine, penalizirani su s 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto, također ovisno o stažu. Pritom su posebno penalizirane žene u prijelaznom razdoblju, odnosno ovisno o podizanju dobi i staža za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Socijalni dijalog

Time je oko 178.000 prijevremenih umirovljenika penalizirano po četiri režima i čak devet kategorija. Stoga umirovljeničke udruge već godinama traže da se vrati odredba koja je važila do 1999. godine, a to znači da bi prijevremeni umirovljenici navršavanjem 65. godine života prestali biti penalizirani i mogli bi dobivati mirovinu u punom iznosu. Država je ovom mjerom priznala da oni ne bi trebali biti doživotno penalizirani, ali da bi ipak trebali snositi određene posljedice ranijeg umirovljenja.

'Ovo je rješenje doneseno u socijalnom dijalogu, putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Razgovaramo s predstavnicima svih grupacija, a uvažavamo i pojedinačne slučajeve. Nastojim ući u svaku pojedinačnu priču, ali nisam sklon pojedinačnom rješavanju slučajeva. Pojedinačni slučajevi su nam znak da trebamo pronaći najbolje prakse u socijalnom sustavu. Putem pojedinačnog slučaja trebamo riješiti sve iste i spriječiti da se oni ponavljaju u sustavu', dodao je ministar.

Treba reći da je, po podacima HZMO-a, prosječna prijevremena starosna mirovina u siječnju iznosila 632,57 eura, što je svega 42,3 posto prosječne plaće. Prosječna starosna mirovina pak iznosi 702,70 eura te čini 47 posto prosječne plaće. Povećanjem za spomenutih 52,70 eura prijevremene mirovine neće doseći prosječnu razinu redovitih starosnih mirovina.

Uz to, treba reći da se prijevremena mirovina neće povećati svima koji su navršili 70 godina. Naime uvećanje se odnosi samo na prvi stup, odnosno isplate putem HZMO-a, ali ne i na isplate iz drugog stupa, stoga će se i dalje računati po aktuarskim izračunima i očekivanom životnom vijeku.