Prema riječima glavne ekonomistice Raiffesenbank Austria (RBA) Zrinke Živković Matijević, prognoza za 2025. je dobrim dijelom revidirana zbog revizije BDP-a koju je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), po kojoj je rast hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici ove godine iznosio 3,5 posto, a ne 3,2 posto kako je ranije procijenjeno.

DZS je revidirao cijelu seriju podataka, pa tako i podatke za 2024. godinu, s 3,9 na 3,8 posto, dok se najznačajnija promjena odnosi na 2023. godinu, za 0,4 postotna boda naviše, što je ponajviše posljedica snažne revizije procjene rasta investicija, s ranijih deset na 22 posto. Živković Matijević je napomenula da komponenta investicija predstavlja "enigmu" za većinu analitičara, u smislu razumijevanja ovakvih 'skokova'.

Rekla je i da RBA trenutno ostaje pri prognozama rasta hrvatskog gospodarstva za 2,6 posto u idućoj i 2,5 posto u 2027. godini, što je 'i dalje iznadprosječan rast i znatno viši od prognoza za eurozonu'.

To ujedno znači i nastavak konvergencije BDP-a po stanovniku, koji bi se s trenutnih 77 posto trebao približiti 80 posto prosjeka EU-a, napomenula je Živković Matijević na predstavljanju RBAnalize: Jesmo li spremni za usporavanje?

Usporavanje zaposlenosti, zbog i strožeg zakona o strancima

I u ovoj i idućoj godini rast će biti predvođen domaćom potražnjom, u vidu potrošnje kućanstava te mahom državnih investicija, podržanih europskim fondovima. Potrošnja kućanstava je, pak, dobrim dijelom podržana pozitivnim trendovima na tržištu rada, koji se ogledaju u rekordno niskoj nezaposlenosti, kao i najvišoj zaposlenosti.

No kod zaposlenosti se primjećuje određeno usporavanje rasta, na što dijelom utječe i novi zakon o strancima, koji na neki način otežava njihovo zapošljavanje, pri čemu se procjenjuje da bi u ovoj godini moglo biti izdano i do 15 posto manje dozvola za rad i boravak, napominje Živković Matijević.

Osim rasta zaposlenosti, navodi, velik utjecaj na rast potrošnje ima i rast plaća, koji je osobito snažan bio lani, uslijed povećanja plaća u državnim i javnim službama. Plaće će nastaviti rasti, no sporijom dinamikom, pri čemu pažnju treba obratiti i na aktualne pregovore sindikata i države oko osnovice plaća za iduću godinu, kao i na skoru objavu koliko će 'minimalac' iznositi u 2026. godini.

Većina očekivala usporavanje inflacije, no ...

U državnom i javnom sektoru radi 22 do 25 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, a njihov rast plaća vrši pritisak i na plaće u ostatku gospodarstva, a tako utječe i na rast inflacije. 'Inflacija u Hrvatskoj je mahom uzrokovana jakim rastom plaća, prvenstveno u javnom sektoru, koji nastavlja vršiti pritisak na ostatak gospodarstva', ustvrdila je Živković Matijević.

Zbog snažnog rasta plaća sve se više nameće i pitanje produktivnosti, s obzirom da troškovi rada, odnosno bruto plaće rastu brže, napominje, no i dodaje da je produktivnost izrazito kompleksno pitanje, koje ne treba vezati samo uz trošak rada, već i uz kvalitetu menadžmenta, ulaganja u ljudski kapital, tehnologiju itd.

RBA tako prognozira da će inflacija u ovoj godini, mjereno nacionalnom metodologijom, iznositi 3,7 posto, a u idućoj tri posto. Ta prognoza reflektira i solidnu turističku sezonu, s obzirom da ona podupire rast osobne potrošnje, kao i postupno popuštanje mjera subvencioniranja cijena energenata, napomenula je analitičarka RBA.

Kazala je i da je većina analitičara, uključujući i njih u RBA, očekivala da će inflacija početi usporavati prema kraju godine, no to se nije dogodilo. Dapače, u rujnu je na godišnjoj razini ubrzala na 4,2 posto, što je najviša stopa od kraja 2023. godine.

Neke davnije prognoze predviđale su da bi se inflacija u Hrvatskoj na referentnu razinu od oko dva posto trebala spustiti do kraja ove godine, no to očito nije slučaj, dodala je.

Razdoblje pogoršanja fiskalnog položaja

Iz RBA navode i da je Hrvatska ušla u razdoblje pogoršanja fiskalnog položaja, što se iščitava iz rebalansa državnog proračuna za 2025. koji je predstavljen početkom ovog mjeseca. 

Tako je došlo do revizije procjene rasta deficita opće države, s ranijih 2,4 na 2,9 posto BDP-a, što je u skladu i s očekivanjima RBA analitičara, ali i gotovo rubno unutar granice mastriškog kriterija od tri posto. 

Živković Matijević je izrazila zabrinutost zbog snažnog rasta izdataka za zaposlene i rast naknada građanima i kućanstvima. Naime, rashodi za zaposlene su od 2023. do 2025. skočili za 64 posto, na oko šest milijardi eura, a naknade građanima i kućanstvima za 36 posto, na oko 12 milijardi eura. 

Pojašnjava da bi, u doba prosperiteta i snažnog rasta BDP-a poželjno bilo provoditi strukturne reforme, dok država, pak, snažno podiže rashode, a bez provođenja reformi na toj rashodnoj strani. Tako, kada dođe silazna faza ekonomskog ciklusa, nastaju problemi, s obzirom da su plaće i naknade de facto fiksne, pa je fiskalni prostor za djelovanje sužen, upozorava Živković Matijević, no i dodaje da se trenutno ne očekuju promjene u ocjeni hrvatskog kreditnog rejtinga.

Kada je riječ o hrvatskom turizmu, i ove godine se očekuje nominalni rast, ali i realni pad prihoda, treću godinu zaredom, a vrlo vjerojatno će se isto dogoditi i iduće godine. Prihodi od turizma bi tako u 2025. mogli iznositi 15,4, a u idućoj 15,8 milijardi eura, rečeno je, između ostalog, na predstavljanju analize RBA.