ANALIZA TPORTALA

Pomamili ste se na ideju da država ponudi dionice Pošte? Provjerite isplati li vam se uložiti

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.07.2019 09:38
  • Objavljeno 23.07.2019 u 09:38
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixell/tportal.hr

Inicijativa šefa Hanfe Ante Žigmana da se dionice Hrvatske pošte ponude građanima još je jedan pokušaj oživljavanja uspavanog domaćeg tržišta kapitala. Provjerili smo kako posluje Hrvatska pošta i je li ona baš najbolji kandidat za novu 'narodnu dionicu'

Vlada Andreja Plenkovića nije dosad bila sklona značajnijim privatizacijskim pothvatima, pa je sve takve inicijative uspješno stopirala. Osim prodaje zadnjih turističkih kompanija u vlasništvu države, nije pokrenut nijedan veći privatizacijski projekt.

Što se tiče Hrvatske pošte, ne samo da nije bilo riječi o privatizaciji, nego ju je donedavni ministar državne imovine Goran Marić s još tri državne tvrtke (APIS IT, Državne nekretnine, Jadrolinija) 2018. prebacio na listu tvrtki od strateškog interesa, što pokazuje da Vlada namjerava dugoročno zadržati 'poštare' pod državnom kontrolom.

Ideja čelnika Hanfe Ante Žigmana, koju su objavili vodeći dnevni listovi Večernji i Jutarnji, nije naišla na razumijevanje resornog ministra Olega Butkovića. On smatra da se takve najave ne mogu objavljivati bez prethodne analize i razgovora. 'Najprije bi valjda o tome trebalo raspraviti, vidjeti što to znači, sve pozitivne i negativne efekte takve jedne operacije i o njima o pričati. A ne ovako ispaljivati u medije', izjavio je Butković za HRT.

Premda se aktualna inicijativa šefa Hanfe protivi dosadašnjoj Vladinoj politici, nije isključeno to da Plenković u završnici mandata u očekivani paket predizbornih darova uvrsti i jednu 'narodnu dionicu'. Postavlja se, međutim, pitanje je li baš Hrvatska pošta najbolji privatizacijski mamac.

Od oštrih rezova do velikih ulaganja

Poslovanje državne pošte godinama je bilo na silaznoj putanji zbog velikog smanjenja broja pismovnih pošiljaka. Dodatni pritisak na poslovanje došao je 2013., kad je liberalizirano tržište svih poštanskih usluga. Kako bi prevladala negativne trendove i opstala u konkurentnom okružju, kompanija je od 2010. bila prisiljena na oštro restrukturiranje koje je uključivalo smanjenje broja zaposlenih, rezanje troškova i uvođenje novih usluga.

Restrukturiranje je uspješno provedeno, a oporavak je počeo unatrag nekoliko godina ekspanzijom online trgovine, kad su paketi postali najvažniji i najunosniji dio poštanskog biznisa.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

U Hrvatskoj danas djeluju 22 pružatelja poštanskih usluga, a Hrvatska pošta drži 84,8 posto tržišta. U padajućem biznisu pismovnih pošiljaka dominira s udjelom od 98 posto dok je u rastućem segmentu paketnih usluga, u kojem vlada snažna konkurencija, osvojila 22 posto tržišta, uz godišnji rast od 20 posto.

Doprinos stabilizaciji poslovanja došao je i od razvoja dodatnih usluga izvan osnovne djelatnosti. Najvažniji iskoraci u tom segmentu su bankarske usluge u suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom, maloprodaja u sklopu poštanskih ureda te payTV usluga (brend evotv koji je nedavno prodan Hrvatskom Telekomu).

STANJE U EUROPI

Pošte rijetko idu u privatizaciju

U većini europskih zemalja državne poštanske kompanije nisu privatizirane. Među rijetkima koje su to učinile su Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Neke zemlje, poput Austrije, privatizirale su manjinski paket, a država je zadržala kontrolu nad poslovanjem.

U cilju optimizacije poslovnih procesa Pošta je u posljednje tri godine uložila više od 461 milijun kuna u modernizaciju poslovanja. Ovog ljeta dovršena je velika investicija vrijedna 350 milijuna kuna u novi sortirni centar u Velikoj Gorici, a nedavno je potpisan i ugovor o nabavi automatskog sustava sortiranja paketa koji ima kapacitet sortiranja od 15 tisuća paketa na sat, čime si je HP omogućio daljnji rast tog segmenta biznisa.

Sortirni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici investicija je teška 350 milijuna kuna

Sortirni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici investicija je teška 350 milijuna kuna

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Također, nabavljeno je 190 lakih dostavnih, 33 poluteretnih i 44 teretnih vozila, u što je, putem operativnog leasinga, uloženo više od 108 milijuna kuna. Time je u zadnje tri do četiri godine smanjena prosječna starost vozila s devet na tri godine.

Usprkos uloženim naporima, poslovni rezultati Hrvatske pošte nisu ohrabrujući. U posljednjih pet godina prihodi od prodaje bilježe blagi rast (s 1,45 na 1,58 milijardi kuna), a unatoč modernizaciji poslovanja i rastu cijena usluga, dobit je iz godine u godinu na silaznoj putanji. Tako je lani iznosila 39,4 milijuna kuna, u 2017. godini 70,4 milijuna, a u najuspješnijoj 2015. godini 164 milijuna kuna.

Niskozaduženi, likvidni

Poslovanje karakterizira ograničen rast prihoda na zasićenom tržištu poštanskih usluga te kontinuiran pad prihoda od ostalih usluga (financije, maloprodaja). Stoga aktualni trendovi navode na zaključak da Hrvatska pošta u ovom trenutku nije osobito primamljiva investicijska prilika.

Doduše, uvijek postoje mogućnosti za snažniji iskorak. One bi se mogle oživotvoriti probojem na nova tržišta, akvizicijama i razvojem novih profitabilnih usluga. Dobra pretpostavka za takav zaokret relativno je niska zaduženost te dobra likvidnost kompanije.

Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Trenutna uprava na čelu s Ivanom Čulom iskazala je ambicije za širenje na regionalno tržište i razvoj logističke djelatnosti. Također, prema neslužbenim informacijama, postoji interes za preuzimanje Agrokorova Tiska.

Ako bi Vlada prihvatila Žigmanovu inicijativu, uz dobru pripremu i atraktivne cijene (popusti za građane), privatizacija bi vjerojatno uspjela, osobito uzmemo li u obzir činjenicu da je riječ o znatno manjoj vrijednosti nego u slučaju ranijih javnih ponuda (Hrvatski Telekom, Ina). Prema prvim procjenama, četvrtina dionica, koliko bi se ponudilo na tržištu, vrijedi oko pola milijarde kuna. Za Poštu su zainteresirani i mirovinski fondovi te su iskazali želju za kupnjom većinskog paketa dionica.

Premda bi u nedostatku robe na burzi i Hrvatska pošta dobro došla za osvježenje ponude, nema sumnje da u državnom portfelju postoje i atraktivnije prilike za eventualnu masovnu privatizaciju. To su kompanije poput HEP-a, ACI-ja, Hrvatske poštanske banke ili Jadranskog naftovoda, koje su znatno profitabilnije od Pošte. A osim što konzervativnim investitorima mogu osigurati solidne dividende, te tvrtke imaju bolje perspektive rasta od nje.

  • +11
  • +8

Sortirni centar Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!