VIŠE RAZLOGA

Njemački div objavio poslovne rezultate: Prihodi su im manji nego lani

30.04.2026 u 19:39

Bionic
Reading

Njemački logistički div DHL Group objavio je u četvrtak o manjem prihodu u prvom tromjesečju, istaknuvši nepovoljan utjecaj valutnih tečajeva

DHL-ov prihod iznosio je u razdoblju od siječnja do ožujka 20,42 milijarde eura i bio je manji za 1,9 posto nego na početku prošle godine. Kada se isključe valutni tečajevi uvećan je za 1,7 posto. Nepovoljni valutni tečajevi smanjili su prihod grupe za 700 milijuna eura, stoji u priopćenju Neto dobit grupe porasla je za 3,3 posto, na 812 milijuna eura.

Operativna dobit uvećana je za 8,3 posto, na 1,48 milijardi eura. Uprava u obrazloženju ističe upravljanje kapacitetima, strukturne uštede i poboljšanu profitabilnost. Potvrdili su prognozu za cijelu 2026. godinu prema kojoj bi operativna dobit trebala premašiti 6,2 milijarde eura.

Uprava pritom upozorava da će geopolitičke neizvjesnosti potrajati tijekom cijele godine, ali ističe da se namjeravaju i dalje fokusirati na poboljšanje učinkovitosti i na ulaganja u dugoročni rast, u skladu sa "Strategijom 2030."

"Upravo u vremenima geopolitičkih poremećaja dolaze do izražaja prednosti našeg globalnog poslovanja i iskusnih lokalnih upravljačkih timova. Prevozimo teret i odražavamo opskrbne lance naših klijenata unatoč blokadi pomorskih ruta i zatvorenom zračnom prostoru", rekao je glavni izvršni direktor Tobias Meyer.

Analitičari pak ističu da su europske logističke tvrtke u prvom tromjesečju profitirale od geopolitičkih previranja, uključujući sukob na Bliskom istoku, koji je povećao troškove prijevoza i preusmjerio dio prometa s pomorskog na zračni prijevoz.

Takva kretanja, uz poremećaje u rutama poput onih u Crvenom moru i u Hormuškom tjesnacu, podupiru vozarine i profitne marže, ali istodobno potiču snažne oscilacije na tržištu. Složeniji lanci opskrbe obično podupiru profitabilnost logističkih tvrtki poput DHL-a, DSV-a i Kuehne+Nagela, napominju analitičari, upozoravajući ipak da bi dugoročni učinci energetskog šoka i šire ekonomske posljedice mogli zakočiti potražnju do kraja godine.