Srbijanski politolog Naim Leo Beširi prisjetio se izjave predsjednika Aleksandra Vučića iz 2020. koji je upravo na današnji dan rekao kako će 'Srbija za godinu dana preteći Hrvatsku po BDP-u, dok će za plaće biti potrebno šest godina'
'Spoiler: Nije pretekla Hrvatsku pod BDP-u i pet godina kasnije nije ni blizu da pretekne s plaćama.', napisao je na svojem X-u, između ostalog srbijanski politolog Naim Leo Beširi pozivajući se na konkretne podatke kako nominalni BDP u Srbiji iznosi 80 milijardi dolara, dok je u Hrvatskoj 85 milijardi.
'BDP po glavi stanovnika: Srbija: 12.280 dolara; Hrvatska 21.860 dolara. Prosječna plaća: Srbija 835 eura, a medijalna 670 eura; Hrvatska 1.400, a medijalna 1.200 eura. Standard u Hrvatskoj je malo veći nego u Srbiji. Pod malo, mislim puno', sažeo je politolog Beširi.
Naime, u proteklih nekoliko godina često se moglo čuti da se Srbija ubrzano ekonomski razvija. Čak je i sam predsjednik Aleksandar Vučić u nekoliko navrata izjavio da je Srbija 'ekonomski tigar', naglašavajući da se brže razvija i od Hrvatske.
Na prvi pogled to zaista tako djeluje. Mreža autocesta, željeznička pruga po kojoj vlakovi voze 200 kilometara na sat, deseci novih tvornica (LingLong u Banatu i Siemens u Kragujevcu, primjerice), Beograd na vodi... No sve su to rezultati stranih investicija, mahom europskih i kineskih, koje su u padu, pisali smo na tportalu.
'Mislili smo da zaostajemo za Hrvatskom 20 ili 30 godina. Stvari se mnogo brže mijenjaju. U kvaliteti života i u primanjima zaostajemo za Hrvatskom u ovom trenutku, prema našim procjenama, u različitim sferama, između četiri i šest godina. Za četiri godine imat ćemo prosječnu plaću u Srbiji od 1400 eura', poručio je Vučić tamošnjim medijima 2023. godine.
No pojedini ekonomski analitičari i stručnjaci upozoravaju da se taj rast srpske ekonomije, kakav god on bio, drži na staklenim nogama i da će tamošnja ekonomija za četiri godine 'udariti u zid'. Pritom navode nekoliko razloga. Iako u svojoj analizi 'Privredni rast Srbije: determinante i budući izgledi' autori Pavle Petrović, Danko Brčerević i Slobodan Minić priznaju da srpsko gospodarstvo raste brže nego u zemljama srednje i istočne Europe, zaključuju da do toga dolazi zbog povećanja kapitala, a ne produktivnosti ili tehnološkog napretka. Pritom se, kažu, sve to temelji na kvantiteti, a ne na kvaliteti.