sve veće zanimanje

Planove im može pomrsiti samo nizak vodostaj: Krstarenja Dunavom i Dravom opet su 'in', a najviše ih vole Amerikanci

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 12.09.2022 13:20
  • Objavljeno 12.09.2022 u 06:27
Riječni kruzer

Riječni kruzer

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / Cropix

Riječna kružna putovanja uoči pandemije bilježila su kontinuiran rast, a ove godine taj se trend vratio. Na četiri putnička pristaništa na Dunavu za ovu je godinu u Hrvatskoj najavljeno pristajanje ukupno 565 riječnih kruzera. Planove za obaranje rekorda iz 2019., kada je u Hrvatskoj pristalo 557 takvih brodova, mogao bi pomrsiti niski vodostaj Dunava

'Osjeća se pomak na bolje što se tiče riječnog kruzinga. Najbolje se to može vidjeti pomoću brojeva. Za ovu godinu najavljeno je 339 pristajanja kruzera u Vukovaru, što je blizu rekordne 2019., kada nam je stigao 351 kruzer s gotovo 50.000 putnika', kaže tportalu Marina Sekulić, direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara.

Na Dunavu su uređena četiri putnička pristaništa, u Batini, Aljmašu, Vukovaru i Iloku. Sezona riječnih kružnih putovanja na krajnjem istoku počela je sredinom ožujka. Najviše kruzera od tada do ovoga utorka pristalo je u Vukovaru, njih 214 s 20.749 putnika, a do kraja godine trebalo bi pristati još 90 kruzera. Prvi putnički kruzer pristao je u Vukovaru 2002. Te godine stigla su samo dva dovevši u ovaj grad na krajnjem istoku Hrvatske 400 putnika.

'Prosječna dužina putničkih plovila koja pristaju u putničkim pristaništima na rijeci Dunav u Hrvatskoj iznosi 135 metara s kapacitetom od 190 putnika', odgovaraju tportalu iz Lučke uprave Vukovar. Rijekom je u ovaj grad stiglo najviše gostiju iz SAD-a, Njemačke i Francuske, napominje Sekulić.

Riječ je mahom o ljudima starije životne dobi. 'Turisti su uglavnom na putovanju od Budimpešte do Crnog mora. U većini posjeta Vukovaru nalaze se Gradski i Muzej vučedolske kulture, koje organizirano obilaze, kao i centar grada, crkva svetog Filipa i Jakova te Vodotoranj i Franjevački muzej. Turisti dolaze pripremljeni i znaju što žele vidjeti tijekom svog slobodnog vremena', opisuje goste s riječnih kruzera Sekulić, napominjući da oni s putovanja vole ponijeti male suvenire, a zainteresirani su i za tradicionalnu enogastronomsku ponudu. Sezona međunarodnih riječnih krstarenja započinje u ožujku i proteže se do studenog, a svoj vrhunac bilježi u ljetnim mjesecima.

  • +3

Riječni kruzeri u Sisku

Izvor: Cropix / Autor: Mate Piskor / CROPIX

'Brojke pristajanja povećavale su se iz mjeseca u mjesec i do studenoga, kada završava sezona, trebali bismo dosegnuti rekordnu 2019. No ove nam se godine ponovio scenarij iz 2018., kada je zbog iznimno niskih vodostaja riječni promet u cjelini doživio velike gubitke', govori za tportal Božana Matoš, direktorica Ancorisa i stručnjakinja za riječni promet.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven

I u međunarodnim riječnim krstarenjima 2019. je bila rekordna jer je te godine na Dunavu i Dravi, iznosi podatak, zabilježeno 589 uplovljavanja te su doveli preko 60.000 posjetitelja i generirali oko 30 milijuna kuna prihoda. Upravo niski vodostaj tijekom srpnja i kolovoza doveo je do otkazivanja 84 pristajanja. Kako odgovaraju iz Lučke uprave, prilikom niskog vodostaja u pristaništu Vukovar koristila su se ona u Aljmašu i Iloku.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven

'Takva ograničenja utjecat će i na putnički promet, ali točne brojke znat će se na kraju sezone jer su prognoze niskih vodostaja i dalje aktualne. Kruzing kompanije u ovakvim situacijama imaju u pripremi rezervne opcije kojima se prevladavaju kritične dionice plovidbe. Neke nastavljaju put autobusima do sljedećeg pristaništa s kojega je plovidba dalje moguća, druge u svojoj floti imaju plovila manjeg gaza pa se obavlja preraspodjela putnika, a neka se krstarenja, ovisno o ruti plovidbe, zbog ograničenja nažalost moraju prekinuti', tumači nam Matoš, napominjući da su gosti na ovakvoj vrsti putovanja svjesni toga da ona uvelike ovise o uvjetima na koje organizatori ne mogu utjecati.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven

Od ovoga ljeta hrvatska riječna pristaništa imaju i zajednički vizualni identitet. Izrađen je logotip, šest jednakih jarbola i sedam zastava za dunavska pristaništa Aljmaš, Batinu, Vukovar i Ilok, dravsko u Osijeku te dva na Savi, u Slavonskom Brodu i Sisku. Riječ je o projektu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) vrijednom nešto manje od 92.000 kuna, koji je realiziran suradnjom nositeljice projekta Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije te regionalnih turističkih zajednica Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i nadležnih lučkih uprava Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak.

'Ovom suradnjom cilj nam je podignuti svijest i interes turističkog sektora za područje nautičkog turizma riječnih kružnih putovanja. Zajednički vizualni identitet i njegova primjena na svih sedam riječnih pristaništa promoviraju i jačaju vidljivost i poziciju hrvatskog Podunavlja i rijeke Save na tržištu organiziranog turističkog prometa za riječna krstarenja', rekao je tom prilikom Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

Na putničkom pristaništu Osijek ove godine je, kako su odgovorili tportalu, do sada pristalo pet putničkih brodova s 419 putnika, a prema planu, očekuje se još 12 pristajanja. 'U ovoj godini planirano je 105 pristajanja, ali je zbog niskog vodostaja većina njih otkazana', naveli su iz Lučke uprave Osijek.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!