Unatoč rastu troškova života, Hrvati ne odustaju od putovanja – dapače, putuju više nego ikad. Prema dostupnim statistikama i podacima putničkih agencija, prosječan građanin danas realizira oko pet putovanja godišnje, pri čemu se jasno ocrtava nekoliko dominantnih obrazaca: od bližih city break izleta vikendom do sve popularnijih egzotičnih destinacija
Najveći dio putovanja i dalje se odvija u Hrvatskoj, a more, izleti vikendom i kraća kontinentalna putovanja čine okosnicu turističkih navika. Razlog je jednostavan: niži troškovi, laka dostupnost i široka ponuda. Za mnoge domaći turizam ostaje najpraktičniji način odmora, osobito u uvjetima inflacije, no i inozemna putovanja su sve priuštivija, o čemu svjedoče podaci o potrošnji hrvatskih turista u inozemstvu. Prošle godine Hrvati su u stranim destinacijama potrošili 2,82 milijarde eura, što je čak 17 posto više nego godinu ranije.
Susjedne zemlje – kratko, često i pristupačno
Kad se prijeđe granica, Hrvati najčešće ne odlaze daleko te su susjedne zemlje i dalje među najposjećenijima. Takva putovanja često su kratka i kombiniraju više motiva – od posjeta obitelji do šopinga i jednodnevnih izleta. Blizina i niži troškovi igraju ključnu ulogu pa hrvatski građani tradicionalno najviše posjećuju Bosnu i Hercegovinu, gdje je lani ostvareno gotovo 30 posto inozemne potrošnje (827,3 milijuna eura), oko pet posto manje nego rekordne 2024. godine.
Druga najposjećenija destinacija je Slovenija te privlači hrvatske turiste prirodnim ljepotama, skijalištima i drugim atraktivnim sadržajima, a turistički promet kod zapadnih susjeda lani je nastavio rast dosegnuvši 507,3 milijuna eura. Putovanja u Srbiju prošle godine osjetno su pak smanjena, o čemu svjedoči pad potrošnje za čak 38 posto. S druge strane, putnici iz Srbije prednjače u rastu potrošnje u Hrvatskoj s povećanjem od čak 28,4 posto.
City break kao novi standard
Snažan trend su kratka putovanja u europske gradove. Produženi vikendi u velikim metropolama postali su dostupni široj populaciji zahvaljujući niskotarifnim aviokompanijama i fleksibilnim aranžmanima, a takva putovanja obično traju tri do pet dana i sve više zamjenjuju klasični duži odmor. U sklopu city break tura najviše se putuje u Njemačku, Austriju i Italiju.
Egzotika više nije rezervirana za elitu
Iako i dalje čine manji udio, daleke destinacije bilježe velik rast, a azijske zemlje sve su češći izbor, osobito među mlađim putnicima. Razlozi su kombinacija povoljnijih avionskih karata, veće dostupnosti informacija i promjene životnih prioriteta – iskustvo postaje važnije od same cijene.
Najveću ekspanziju prošle godine zabilježila su putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate (Dubai, Abu Dhabi), Kinu i Australiju, S druge strane, osjetno su smanjeni posjeti SAD-u. Na kartu najposjećenijih dalekih destinacija vratila se i Rusija, nakon dvogodišnjeg prekida veza zbog agresije na Ukrajinu.
All-inclusive destinacije: Sunce, more i predvidiv budžet
Kad je riječ o 'pravom' godišnjem odmoru, sve veću popularnost imaju paket aranžmani u inozemstvu, a destinacije poput Španjolske, Grčke, Turske i Egipta redovito su među najtraženijima. Takva putovanja često su financijski konkurentna, pa čak i povoljnija od ljetovanja na Jadranu, osobito kada uključuju all-inclusive ponudu.
Zanimljivo je to da rast putovanja dolazi paralelno s ekonomskom nesigurnošću. Umjesto odustajanja, građani se prilagođavaju: biraju kraće, ali češće odmore, traže povoljnije opcije i kombiniraju različite modele putovanja – od samostalnog planiranja do organiziranih aranžmana.
U konačnici, slika je jasna: hrvatski turisti danas su fleksibilniji, informiraniji i spremniji eksperimentirati nego prije. Od vikenda u susjedstvu do putovanja na drugi kraj svijeta – geografija putovanja se širi, ali potreba za odmorom i promjenom okoline ostaje ista.