porezi najveći problem, ali ima još toga

Pitali smo domaće poduzetnike koje bi tri stvari Vlada trebala odmah napraviti da ne zaglavimo u dugotrajnoj recesiji, gotovo svi su se složili oko jedne stvari

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 08.10.2020 11:12
  • Objavljeno 08.10.2020 u 08:36
Marinko Došen, Mihael Furjan, Branko Roglić, Renato Radić, Denis Ćupić, Robert Petrosian, Marin Medak i Zvonimir Belić

Marinko Došen, Mihael Furjan, Branko Roglić, Renato Radić, Denis Ćupić, Robert Petrosian, Marin Medak i Zvonimir Belić

Izvor: tportal.hr, Pixsell, licencirane fotografije / Autor: montaža: tportal

Hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem polugodištu pao je rekordnih 15 posto. Koronakriza je poremetila rad svih industrija, pa je Vlada nakon travanjskog zaključavanja krenula s nizom vatrogasnih mjera kojima se domaće gospodarstvo održava na životu. No dolaskom jeseni koronavirus je ponovno ojačao, a Hrvatska ovih dana bilježi rekordno visoku stopu smrtnosti

Diljem Europe krenuo je novi val strogih restrikcija, a nove mjere u našoj zemlji ponovno bi narušile krhku ravnotežu između borbe s virusom i normalnog poslovanja gospodarstvenika. Upitali smo stoga domaće poduzetnike, male, srednje i velike, koje su to tri mjere što bi ih oni napravili na mjestu Vlade kako bi odmah potaknuli gospodarski rast i oporavak, a ne da zaglavimo u dugotrajnoj recesiji i krizi kakva nas je snašla 2008. i u godinama poslije.

Evo što su nam rekli.

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik grupe:

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik grupe

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik grupe

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Prije svega treba pohvaliti brzinu reakcije Vlade na početku pandemije, ali kako bismo intenzivirali gospodarski rast, potrebno je poduzeti dodatne poteze. Jedna od mjera koja bi pomogla, točnije povećala plaće u prerađivačkom sektoru, svakako je oslobađanje poreza na dohodak za plaće do 5000 kuna neto. Isto tako, trebalo bi osloboditi plaćanja poreza na dobit industrije koje reinvestiraju u proizvodne kapacitete i otvaranje radnih mjesta jer na taj način potičemo ulaganja koja dugoročno donose višestruku korist. Vlada bi trebala ujedno razmisliti o uključivanju gospodarstvenika u izradu strategije i plana, točnije stručnjaka iz realnog sektora koji svojim iskustvima i znanjem mogu vrlo konstruktivno, konkretno i kvalitetno pomoći u iznalaženju rješenja. Svemu navedenom primarni cilj je oporavak gospodarstva i što brži rast BDP-a.'

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive:

'Vjerujemo da bi smanjivanje poreznog opterećenja rada moglo kratkoročno dovesti do povećanja potrošnje, što bi pozitivno utjecalo na porast BDP-a, ali i dugoročno poticanje konkurentnosti gospodarstva u Hrvatskoj s usporedivim zemljama. U tom smislu pozdravljamo najave Vlade RH o smanjivanju stope poreza na dohodak s početkom 2021. i vjerujemo kako bi taj trend trebalo nastaviti jer iskoraci koje je potrebno poduzeti da bi se postigao značajniji rast BDP-a zasigurno će ležati na obrazovanim stručnjacima koji mogu ubrzati implementaciju novih tehnologija, modernizaciju poslovnih procesa te uvođenje proizvoda s većom dodanom vrijednosti, a koji za svoj rad moraju biti adekvatno plaćeni.

  • +4
  • +1

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Razumijemo dosadašnje poteze Vlade RH poduzete kao pomoć poslodavcima radi očuvanja radnih mjesta tijekom izvanrednih okolnosti poslovanja u 2020., no vjerujemo da bi se ubuduće trebali poticati visokorazvijeni sektori koji mogu, kroz izvoz roba i usluga, osigurati osjetan napredak za cijeli niz pratećih industrija, kao i cjelokupno gospodarstvo. ICT industrija, farmaceutska proizvodnja i razvoj, kao i druge grane utemeljene na naprednim tehnologijama, mogu hrvatskom gospodstvu pružiti bitno veći rast od sada planiranih stopa u odnosu na industrije usmjerene primarno domaćem tržištu. Dodatnim mjerama trebalo bi potaknuti one koji ulažu u dodatni razvoj i usvajanje novih tehnologija, izvoznike i gospodarske grane koje svojim aktivnostima mogu povući dobavljače u svom lancu nabave i tako omogućiti veći rast BDP-a u kraćem vremenu.

Iako je u Hrvatskoj moguće i danas ostvariti porezne poticaje, primjerice na ulaganja u istraživanje i razvoj, sustav je opterećen nizom administrativnih procedura koje u konačnici koče najveći broj poduzetnika u njihovom korištenju i znatno su složenije nego slične mjere koje se koriste u nama usporedivim zemljama. Stoga bi trebalo voditi računa o definiranju jasnih kriterija za dobivanje poticaja koje bi trebalo rasteretiti od birokracije te tako omogućiti bitno većem broju korisnika značajniji napredak. Ukupno podizanje poduzetničke klime i pozitivne promjene mogući su uz značajno jaču digitalizaciju državne uprave te smanjivanje dokumentacije koju je potrebno prikupiti za nove poslovne poteze kako bi se omogućilo poduzetnicima da se brže i efikasnije razvijaju.'

Denis Čupić, direktor Westgatea, predsjednik HUP-ove Udruge Developera:

Denis Čupić, direktor Westgatea, predsjednik HUP-ove Udruge Developera

Denis Čupić, direktor Westgatea, predsjednik HUP-ove Udruge Developera

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

'Prvo treba prepoloviti sve komunalne naknade, druga je smanjiti PDV za barem dva postotna boda kako bi se digla profitabilnost trgovine, a treća mjera je dati kompenzacijske mjere ili umanjenje naknade za obnovljive izvore energije. Našem sektoru je električna energija najveći trošak, a naknada za obnovljive izvore energije iznosi oko 20 posto ukupnog troška energije. Nismo dobili nikakvo umanjenje, i to smo sve napisali Vladi još u trećem mjesecu.'

Robert Petrosian, predsjednik Uprave Instituta IGH:

Robert Petrosian, predsjednik Uprave IGH

Robert Petrosian, predsjednik Uprave IGH

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: BOZIDAR BABIC PHOTOGRAPHY.

'Ulaganja u infrastrukturu - kriza povezana s trenutnom pandemijom Covida-19 pogodila je sve gospodarske grane, pa tako i građevinu. Zato je pravo vrijeme da država iskoristi svoju fiskalnu moć za potporu gospodarstvu i minimiziranje štete. Jedan od načina za pomoć je davanje prioriteta ulaganjima u ceste, mostove, zračne luke, tranzitne sustave, energiju (klasičnu i onu iz obnovljivih izvora energije), telekomunikacije i druge davno predviđene građevinske projekte. Zaključak je to studije koju je proveo Business Roundtable i koja tvrdi kako je ulaganje u infrastrukturu jedinstveno po svojoj sposobnosti da potakne rast produktivnosti, a time i dugoročni potencijalni proizvodni kapacitet gospodarstva. Napravljena za područje SAD-a, studija je prikazala učinke 737 milijardi dolara javne potrošnje na infrastrukturu tijekom 10 godina te pokazala kako će to ulaganje generirati 5,9 milijardi dolara dodatnog BDP-a tijekom 20 godina, a svaki uloženi dolar proizvest će približno 3,70 dolara dodatne ekonomske proizvodnje. Ova investicija također bi stvorila milijune radnih mjesta i povećala plaće, što bi kataliziralo dodatnih 1,9 milijardi dolara za odgovarajuće ulaganje privatnog sektora. Autori zaključuju da bi povećanje ulaganja u infrastrukturu u kratkom roku stvorilo radna mjesta, privuklo dodatne radnike na tržište rada, stimuliralo potražnju i potaknulo privremeno ubrzanje potrošnje i poslovnih ulaganja.

Ubrzavanje i implementacija nužnih reformi čiji bi cilj prije svega bio zadržati postojeće investitore u Hrvatskoj, a u konačnici privući nove greenfield investicije, naročito u proizvodne kapacitete.

Ulagati u obrazovanje, znanost, znanstveno-istraživački rad i tako poticati poduzetnički duh mlađih generacija. Nedavni poslovni uspjesi naših IT kompanija nažalost nisu plod sustava, već poslovne upornosti i ustrajnosti njihovih osnivača. Država bi trebala cijelim nizom mjera poticati rast i razvoj ideja već kroz školovanje mladih generacija koje bi potom daljnjim razvojem tih ideja i start-up scene dobile podršku privatnog sektora i time si osigurale tržišnu opstojnost i uspjeh.'

Marin Medak, vlasnik RougeMarina i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja

Marin Medak, vlasnik RougeMarina i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja

Marin Medak, vlasnik RougeMarina i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar

'Tražimo cijelo vrijeme tri mjere, a to su: odgoda naplate PDV-a do 1. svibnja iduće godine, dakle, ponavljam, ne tražimo neplaćanje PDV-a, već samo njegovu odgodu do iduće godine. To je mjera koja nam ne bi uništila likvidnost i omogućila bi nam da radimo. Druga mjera je smanjenje međustope PDV-a ugostiteljima na 13 posto - to ne bi bio velik trošak za Vladu jer je riječ o iznosu od oko 300 milijuna kuna, a nama bi dalo vjetar u leđa i nadu da Vlada misli na nas.

Treća i najvažnija mjera su krediti za likvidnost i obrtna sredstava kod HAMAG-BICRO-a. Ti su krediti potrebni za 15.000-20.000 subjekata, kojima treba novac za obrtna sredstava, za plaćanje radnika i dobavljača i upravo bi oni omogućili normalan rad. To je jako jednostavno i logična mjera kojom bi se izbjegli odlazak u stečajeve, predstečajeve i crnu ekonomiju - ti krediti sačuvali bi ukupne investicije u iznosu isplaćenih kredita.'

Branko Roglić, Orbico grupa

Branko Roglić

Branko Roglić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

'Treba skinuti poreze, uvesti reda u pravosuđe i ubrzati državnu administraciju. Sve se to ne može napraviti bez da se smanji broj administrativnih jedinica, općina i županija. Ne možete smanjiti porez ako ne smanjite trošak. Ja sam to davno rekao, dosta nam je šest županija i da svaka ima po desetak općina. U Poljskoj su imali 42 vojvodstva, pa su smanjili njihov broj na samo 16, a svako od tih vojvodstava je veće od Hrvatske. To je putokaz, a ja ne znam zašto mi forsiramo 500-tinjak općina i još na njih prebacuje ovlasti pa imamo 500 lokalnih šerifa koji provode 500 javnih nabava. Smanjenje općina će se morati prije ili kasnije dogoditi jer prihoda država nema, pogotovo u koronakrizi'.

Renato Radić, Prima namještaj

  • +8
  • +5

Renato Radić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Mjere za brzo povećanje gospodarskog rasta već su donesene, sada više nema 'brzog rasta' trebamo gledati u budućnosti. Po meni treba se fokusirati na naš strahovito veliki uvoz za kojim nema potrebe. Tu nema ništa na brzinu, ključna riječ je optimizam. Treba otvoriti novu perspektivu, a to je poljoprivreda. Mi smo dozvolili da naše tržište čisti razne zalihe po europskim tržištima, a baš u poljoprivredi imamo puno potencijala za male poduzetnike. Moramo se otvoriti za investicije, ne smije se stajati i podržati izvoznu industriju. Treba i osigurati još veća sredstva za industriju i zelenu energiju, odmaknuti se od velikih investicija i orijentirati se na male. To treba državnički napraviti, omogućiti narodu da čim više zaradi i stvoriti atmosferu povjerenja i optimizma.

Zarja grupa, Rajska rajčica:

  • +23
  • +20

Zvonimir Belić, suvlasnik Rajske rajčice

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Po nama, fiskalne mjere koje bi bile najprimjerenije za brz oporavak gospodarstva svakako su smanjenje poreza na dobit te smanjenje doprinosa na plaće. Dodatno smatramo da je potrebno na neki način pojednostaviti i ubrzati procedure u vezi kreditiranja obrtnih sredstava te omogućiti moratorije na kredite', rekli su nam iz tvrtke čiji je suvlasnik Zvonimir Belić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!