KONFERENCIJA U ZAGREBU

Pametni gradovi su prva nova industrija 21. stoljeća

  • Autor: L.F.
  • Zadnja izmjena 07.04.2017 17:42
  • Objavljeno 07.04.2017 u 17:42
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Lider

Pametni gradovi prva su nova industrija 21. stoljeća: do 2040. godine više od 40 tisuća milijardi dolara investirat će se u pametne gradove, a tržište pametnih usluga do 2020. godine vrijedit će 1.500 milijardi dolara

Glavna je to poruka s Liderove konferencije Smart cities – pametnim rješenjima do održivog ograda koja se u petak održala na Zagrebačkom velesajmu, a na kojoj su govorili predstavnici vodećih domaćih i stranih kompanija, predstavnici vlasti i udruga, kao i gosti iz Amsterdama.

Michael A. Lange, predstavnik njemačke Zaklade Konrad Adenauer, čiji je cilj stimulirati politički dijalog i predstaviti nova ekonomska i primjenjiva rješenja iz Njemačke u ostalim dijelovima Europe, na konferenciji je predstavio primjer Pametnog grada Berlina.

2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima te oni moraju biti održivi i samodostatni i pružati kvalitetan život svim svojim građanima, a to znači pametnu infrastrukturu i održivo korištenje resursa u svom urbanom okruženju,  poručio je Lange.

Gradovi postaju kompleksne strukture i sjecišta fizičkog i virtualnog prostora; svaki grad mora inzistirati na izgradnji vlastitog identiteta kako bi bio privlačan mladima, građanima i investitorima, istaknuo je Vedran Kružić iz Sense consultinga.

Gradovi koji promišljaju daleko, moraju promišljati nove vrijednosti – transformacija standardnih javnih usluga u personalizirane usluge je prioritetna. Također, građanin mora i sam sudjelovati u kreiranju usluga koje će koristiti. Potrebno je i izuzetno dobro balansirati ulogu privatnog sektora u razvoju grada jer su pametni gradovi prva nova industrija 21. stoljeća.

Na konferenciji Smart cities posebna tema bio je Amsterdam. Tema pametnog Amsterdama pokrenuta je prije 400 godina - već tada vrijedilo je pravilo otvorenih podataka. Cijela Nizozemska jedan je veliki pametni grad: odlična infrastruktura, nacionalna 4G pokrivenost i proaktivna politika za otvorenost podataka. No, najvažnija stavka svakako je javno-privatno partnerstvo te angažman zajednice kroz Smart Citizens Labs.

Marije de Vreeze

Marije de Vreeze

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Lider

Istaknula je to Marije de Vreeze iz tvrtke Connekt koja se bavi pametnom, održivom socijalnom mobilnošću. Kako iskoristiti nedostatak prostora u gradovima, koje nove industrije dolaze te otvorenost vlada prema građanima tri su pitanja, koja prema riječima Vreeze, trenutno obilježavaju smart industriju.  U Amsterdamu planiraju imati 850.000 solarnih panela, po jedan za svakog građanina, 100.000 kućanstava s energetskim certifikatom A, a također pametnih rješenjem planiraju izbrisati prometne kolapse za vrijeme velikih događaja u gradu.

Ivan Mrvoš iz tvrtke Include predstavio je na konferenciji  svoj proizvod  - pametnu klupu koja nudi punjenje mobitela i spajanje na internet, a na tržištu je već tri godine. Mrvoš zapošljava 15 mladih stručnjaka, a izvozi na 4 kontinenta u 10 država. Klupa može poslužiti i kao 'glavni dio' pametne ulice, upravljajući javnom rasvjetom i prikupljajući podatke.  

Davor Škrlec kao predstavnik udruge Smart Grid Hrvatska istaknuo je nužnost većeg ulaganja kako bi zajednica postala naprednija. Ono što je bazično je da ključni dionici moraju biti napredni, a to se u Hrvatskoj jako sporo odvija. Pametne gradove ne možemo imati ako sve nije uvezano na pravi način, istaknula je Snježana Turalija iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju dodavši da dok god razmišljamo o administrativnim barijerama, ne možemo biti 'smar'.

Dino Novosel iz HT-a istaknuo je ulogu HT-a kao partnera gradova u digitalnoj transformaciji. Pametni grad je širi tehnološki pojam za koji nude 15-ak rješenja, a jedno od njih jest i e –mobilnost koju razvijaju od 2011. godine. Glavni izazov je, prema riječima Novosela, odnos države prema toj razvojnoj platformi.

 Implementaciju wi-fija u autobuse i tramvaje te javne garaže najavila je Ana Preost iz Zagrebačkog holdinga dodavši da je projekt u tijeku i zelena garaža Tuškanac, a do 2020. godine svaki kvart u Zagrebu bi trebao imati jednu punionicu.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Slavko Vidović iz Infodoma naglasio je važnost digitalne umreženosti te izgradnje virtualnih zajednica u razvoju pametnih gradova.  Kako pametne uprave primjenjuju pametna rješenja pitanje je na koje su odgovor ponudili predstavnici Zagreba, Čakovca, Pule, Jastrebarskog i Zaprešića.

Hrvatska je relativno konzervativno društvo kada je riječ o usvajanju novih tehnologija, a na zaleđu je u Europi i što se tiče komunikacije unutar sustava te na tome treba raditi, poruka je koju je uputio predsjednik Udruge gradove i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Na konferenciji je otkriveno kako je Čakovec prvi grad u Hrvatskoj koji će imati pametnu rasvjetu,  za što su dobili 800.000 kuna iz EU fondova, dok je Pula još 2008. godine uvela elektronsko poslovanje uprave. Grad Zagreb proveo je energetsku obnovu društvenih objekata, a u veljači su se prijavili za EU sredstva za projekt energetske učinkovitosti na području Novog Zagreba.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel predstavio je Centar kompetencija za pametne gradove, projekt koji je u suradnji lokalne samouprave, akademske zajednice i realnog sektora formalno startao krajem 2015. godine. U međuvremenu su aplicirali projekt i do kraja ove godine očekuju da će dobiti 120 milijuna kuna iz EU fondova.

U okviru pametnog riječkog centra žele uz ostalo razvijati nove tehnologije i energetske sustave s naglaskom na praćenje potrošnje energije, platformu za energetski učinkovitu i dijeljenu mobilnost, platformu za prikupljanje i upravljanje podacima koji moraju biti javno dostupni te inovativni sustav za upravljanje kretanja građana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!