Djelujući kao ujedinjena cjelina, a ne fragmentirani blok, EU će moći 'povećati sigurnost opskrbe električnom energijom i integrirati više obnovljivih izvora u energetska tržišta', priopćeno je iz Europske komisije.

Porast u dva desetljeća

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), uvoz i izvoz električne energije među zemljama članicama OECD-a u Europi značajno su porasli u posljednja dva desetljeća.

Prema podacima Eurostata, među 35 europskih država 2024. godine, 13 njih bile su neto izvoznice električne energije, a 21 neto uvoznice. Samo je jedna zemlja, Cipar, izvijestila da nije uvozila električnu energiju.

Glavni način za procjenu toga koliko neka zemlja ovisi o uvozu električne energije je gledati neto uvoz kao postotak od ukupne potrošnje električne energije. Ako je ta brojka pozitivna, to znači da uvozi više struje nego što je izvozi, a negativan broj pokazuje da je izvozi više nego što uvozi.

Među 35 europskih država u 2024. godini, za one koje su članice EU-a 'neto uvoz kao postotak dostupne električne energije za konačnu potrošnju' prosječno je iznosio -0,5 posto. To znači da europske zemlje u prosjeku izvoze više nego što uvoze, a u nekoliko njih neto izvoz električne energije premašuje uvoz.

Švedska na vrhu

Švedska ima najjaču poziciju s -27 posto, slijedi Francuska s -22 posto. Slovenija (-19%), Norveška (-14%), Slovačka (-13%), Češka (-12%) i Austrija (-10%) također su jaki izvoznici električne energije. Među četiri najveće europske ekonomije, Francuska (-22%) i Španjolska (-4%) su neto izvoznici, a Njemačka (6%) i Italija (18%) neto uvoznici. Hrvatska se pozicionirala u vrhu onih koje više uvoze nego što izvoze. Skor od 25,8 posto smjestio nas je na šesto mjesto, iza Luksemburga, Moldavije, Litve, Estonije i Malte.

Jacques Percebois, emeritus profesor sa Sveučilišta u Montpellieru, napomenuo je za Euronews da su neto izvoznici zemlje s velikom proizvodnjom u hidroelektranama, poput Švedske i Norveške, ili one s velikim nuklearnim kapacitetima, poput Francuske i Švedske.

Neto uvoznici su države s visokim udjelom nestalnih obnovljivih izvora jer puno uvoze kada nema vjetra ili sunca.

Podaci se mogu značajno razlikovati od godine do godine, što je očito pri usporedbi onih iz 2024. i 2023. godine.

Hrvatska sve više uvozi

Naprimjer, dok je Grčka bila neto uvoznik s postotkom od 10 posto u 2023., 2024. godine postala je neto izvoznik s ukupno -0,6 posto. Slično tome, neto uvoz Hrvatske naglo je porastao s 10 na 26 posto u istom razdoblju.

Stručnjaci također spominju energetski miks i obrasce korištenja električne energije u tim fluktuacijama.

John Springford, suradnik u Centru za europsku reformu (CER), rekao je da su zemlje koje ovise o plinu za određivanje cijene električne energije sklone uvoziti je više.

Rina Bohle Zeller, voditeljica programa za energetsku politiku EU-a u Agora Energiewendeu, napomenula je da je Njemačka bila neto izvoznik električne energije dva desetljeća prije nego što je 2023. postala neto uvoznik, a to se nastavilo i u 2024. godini.

Razlozi za ovu promjenu uključuju 'više cijene ugljika, što je učinilo njemački ugljen manje konkurentnim na europskom tržištu' i 'zatvaranje tri nuklearna reaktora', rekla je Bohle Zeller. Dodala je da je izgradnja obnovljivih izvora u susjednim zemljama također povećala opskrbu po niskim cijenama.

Italija najveći uvoznik

Gledajući neto volumen trgovine električnom energijom, dvije velike ekonomije nalaze se na suprotnim stranama. Italija je najveći neto uvoznik s 51.000 GWh, a slijedi Njemačka s 26.269 GWh.

S druge strane, Francuska je najveći neto izvoznik električne energije u apsolutnim vrijednostima s 89.851 GWh, a slijedi Švedska s 33.435 GWh.

'Francuska je postala najveći svjetski izvoznik električne energije 2024. godine s neto izvozom od rekordnih 90 TWh, što premašuje godišnju potrošnju struje u Belgiji', rekla je Bohle Zeller.

To je uglavnom bilo pokrenuto oporavkom proizvodnje iz nuklearki i povećanjem proizvodnje obnovljivih izvora za 10 posto. 'Trgovina električnom energijom preko granica ključna je značajka europskog energetskog sustava. Takva razmjena čini električnu energiju jeftinijom za europska kućanstva i industriju, a također je najjeftiniji način jamčenja sigurnosti opskrbe', ističe Bohle Zeller.

Hrvatska je u 2024. godini, pokazuju podaci, bila deveta po uvozu struje, a uvezeno je 4358 GWh. Cipar nije uvezao ništa, Gruzija je uvezla 180 GWh, Albanija 334 GWh, a Srbija 520 GWh.

Olakšava to i integraciju nestalnih obnovljivih izvora, čija proizvodnja varira ovisno o vremenskim uvjetima, čime se smanjuju emisije u elektroenergetskom sektoru, rekla je Bohle Zeller, dodajući:

'Naprimjer, proizvodnja vjetroelektrana u Danskoj može se povećati navečer, kada njemačka solarna proizvodnja opada.'