Prosječni radnik u privatnom sektoru lani je bio na bolovanju 11 dana u prosjeku, dok je u državnim službama bolovanje trajalo 21,8 dana. Kad bi se to izjednačilo, država bi uštedjela više od 100 milijuna eura
Iz statistika bolovanja za prošlu godinu čini se da vlada neka pošast. Naime, prosječni je radnik u privatnom sektoru skupio 11 dana bolovanja na teret poslodavca i HZZO-a, dok zaposleni u državnim službama u prosjeku imaju 21,8 dana bolovanja.
U državnoj su upravi zaposlenici na teret poslodavca u prosjeku bili na bolovanju 8,9 dana, a u privatnom sektoru 5,8 dana. No, rekorderi su državne tvrtke. U Hrvatskim šumama je zabilježen prosjek od 12,9 dana bolovanja, u Hrvatskoj pošti 12,4 dana na teret poslodavca. Što se tiče bolovanja na teret HZZO-a, rekorderi su u Jadroliniji sa 16,7 dana te ponovno u Hrvatskoj pošti sa 16,1 dana. Na teret poslodavca i HZZO-a, poštari su skupili u prosjeku 28,6 dana po zaposleniku, otkriva Lider.
U 10 državnih tvrtki, s oko 35.000 zaposlenih zabilježeno je oko 757.000 dana bolovanja. Javni sektor, s druge strane, zapošljavao je lani 189.000 osoba te bilježi 4,37 milijuna dana izostanka s posla. S treće strane, državni sektor broji 57.000 zaposlenih i milijun i pol dana bolovanja.
Ušteda od 100 milijuna eura
Ukupni podaci HZZO-a pokazuju da je na ukupno 1,76 milijuna zaposlenih zabilježeno 20,8 milijuna dana bolovanja. Uz to, lani je zabilježeno i 15,6 milijuna dana odsutnosti s posla zbog roditeljskih i srodnih dopusta.
Na teret poslodavca, državne tvrtke su lani imale 10,1 dana bolovanja po zaposleniku, državna uprava je imala 8,9 dana, javna uprava 6,8 dana, a privatni sektor 5,8 dana bolovanja po zaposlenome.
Kad bi zaposlenici javnog sektora bolovali poput onih u privatnom, uštedjelo bi se više od 1,2 milijuna radnih dana, odnosno više od 100 milijuna eura.