Kako bi omogućile brži povratak na posao i smanjile broj bolovanja, njemačke vlasti planiraju uvesti djelomično bolovanje. Uz procjenu radne sposobnosti liječnika, poslodavac može dati dozvolu zaposleniku da radi u skladu s mogućnostima
Dok poslodavci u Hrvatskoj pokušavaju skratiti broj dana bolovanja na svoj trošak, vlasti u Njemačkoj ozbiljno razmatraju uvođenje takozvanog djelomičnog bolovanja.
Tako bi liječnici ubuduće mogli procijeniti radnu sposobnost pojedinog pacijenta u postocima, što bi značilo da mogu odrediti i težinu posla te radno vrijeme koje netko može odraditi dok je bolestan.
Cilj prijedloga ministrice zdravstva Nine Warken je smanjiti troškove bolovanja, ali i ubrzati povratak zaposlenika na radno mjesto. Naime, u Njemačkoj se svake godine u prosjeku zabilježi oko 19,5 dana izostanka s posla po zaposleniku zbog bolesti, piše Fenix-magazin.de.
vezane vijesti
Tri ključna uvjeta
Da bi netko mogao raditi tijekom bolesti, mora ispuniti tri uvjeta. Prvo, liječnik mora utvrditi djelomičnu sposobnost za rad. Zatim se radnik mora osjećati dovoljno sposobnim za rad, a potom poslodavac mora dati svoj pristanak. Ako poslodavac ne pristane, otvara se uobičajeno bolovanje.
Ideja je da se skrate bolovanja koja traju dulje od četiri tjedna. Recimo, netko s gripom može ostati raditi od kuće umjesto da dolazi u ured. Fizički radnik bi zbog boli u leđima, mogao privremeno biti raspoređen na administrativne poslove. Poslodavci bi također mogli pomoći s kliznim ili djelomičnim radnim vremenom.
Planira se i smanjenje naknade za bolovanje sa 70 na 65 posto bruto plaće. U nekim slučajevima bi, doduše, zaposlenici, mogli bolje proći nego kod potpunog bolovanja, jer poslodavac plaća odrađene sate, dok zdravstveno osiguranje pokriva ostatak kroz naknadu.
Za i protiv
Predlagatelji, odnosno vlasti, smatraju da će djelomično bolovanje omogućiti lakši i brži povratak na posao, manji broj dana na bolovanju, zadržavanje radnih navika i vještina te bolju socijalnu uključenost, osobito kod psihičkih bolesti. Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, zbog čega zagovaraju ovakav model.
Sindikati i organizacije koje se bave socijalnom skrbi upozoravaju da bi zaposlenici mogli biti pod pritiskom da rade, zbog čega bi oporavak mogao trajati dulje ili bi se čak i njihovo zdravstveno stanje moglo pogoršati. Štoviše, smatraju da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj bolovanja i trajanje bolesti kod zaposlenika.
Iako planirana reforma treba donijeti fleksibilniji pristup bolovanju, istovremeno otvara pitanja o zaštiti zdravlja. O ovom prijedlogu najprije treba odlučiti savezna vlada, a potom i parlament.
