Stopa bolovanja lani je iznosila 3,77 posto i blago je porasla u odnosu na prethodne godine, a kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) zatvorili su 26 posto bolovanja od pregledanih 20.000 slučajeva, pokazuju aktualni podaci HZZO-a
Lani je dnevno s posla zbog bolovanja izostajalo oko 65.000 zaposlenih, a HZZO je zatvorio tek 26 posto pregledanih slučajeva. Ranije se zatvaralo svako treće kontrolirano bolovanje, što pokazuje da radnici danas češće koriste bolovanje opravdano, ističe zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin.
Bolovanje kao zamjena za godišnji odmor ipak rijetkost
'Kada zatvorimo bolovanje, to ne znači automatski da je netko lagao da je bolestan nego i da je osoba mogla ranije početi raditi, ali je ostala na bolovanju dulje nego što je trebalo', objasnila je Laušin na nedavno održanom kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Postoje rijetki slučajevi da zaposlenik otvori bolovanje kao zamjenu za godišnji odmor dok većina hrvatskih radnika ipak pošteno koristi svoje pravo na bolovanje, pokazuju najnoviji podaci HZZO-a.
vezane vijesti
Laušin je iznijela i konkretan slučaj lažnog bolovanja s kojim su se nedavno susreli kontrolori HZZO-a, a riječ je o radniku koji je odlučio uzeti predah i otputovati na sjever Europe.
Poslodavac mu nije mogao odobriti godišnji odmor zbog ugovorenih poslovnih obveza, a onda mu je stigla obavijest da je radnik otvorio bolovanje. Kontrolori HZZO-a došli su na njegovu kućnu adresu, ali umjesto pacijenta dočekao ih je član obitelji s porukom: 'Otišao je na put'. Bolovanje je odmah zatvoreno.
Ipak, taj je slučaj iznimka koja potvrđuje praviloj jer iako stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, broj otkrivenih zlouporaba pada. 'Kontrole kod kuće provodimo vrlo rijetko, ali ako dobijemo dojavu da postoji ozbiljna sumnja izlazimo na teren', kaže Laušin.
Manje kontrola na zahtjev poslodavaca
U posljednje dvije godine drastično su pali zahtjevi poslodavaca za kontrolom bolovanja, a razlog je zakonska izmjena koja traži da svaki zahtjev mora biti potkrijepljen osnovanom sumnjom na zlouporabu.
Prije toga, poslodavci su nerijetko tražili kontrole i za radnike koji su bili stvarno bolesni – čak i za one koji su se tek vratili s operacije.
'Imali smo slučajeve da su nas poslodavci zatrpavali zahtjevima, a naši su kontrolori morali ići na teren iako se jasno vidjelo da je osoba zaista bolesna. To je bilo neodrživo', rekla je Laušin.
Zato danas HZZO kontrolira ono što zaista 'miriše' na manipulaciju, no i u tim slučajevima najčešće se ne otkrije ništa. Većina bolovanja ostane otvorena i nakon kontrole.
Ukupno je lani obavljena 23.571 kontrola bolovanja, a kako je svakog dana na bolovanju prosječno oko 65.000 ljudi, riječ je o malom uzorku. Svaka druga kontrola bila je redovita, dok su 36 posto inicirali poslodavci. U čak 90 posto slučajeva nije pronađena nijedna nepravilnost, navela je Laušin.
Isto vrijedi i za kontrole ugovornih partnera – liječnika i ustanova koje surađuju s HZZO-om. Provedene su 7272 takve kontrole, većinom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u 10 posto slučajeva pronađene su nepravilnosti, koje su većinom sankcionirane samo opomenama. Kazne su izrečene u 155 slučajeva, u samo jednom slučaju pokrenut je postupak za raskid ugovora.
Pacijenti frustrirani jer im na telefon nitko ne odgovara
HZZO kontrole provodi i na temelju prijava pacijenata, lani je zaprimljeno čak 2600 žalbi, a najčešći je problem nedostupnost izabranog liječnika.
'Ljudi nam pišu da ne mogu dobiti doktora na telefon, na mailove nema odgovora, a kad dođu osobno ne mogu ući u ordinaciju jer nisu naručeni', ilustrirala je Laušin paradoks koji frustrira mnoge pacijente.
Zavod stoga apelira na bolju organizaciju rada ordinacija i empatičniji pristup prema pacijentima, ali i na razumijevanje za liječnike koji rade s velikim brojem pacijenata.
