Ressler je to kazao na konferenciji "Novi višegodišnji proračun EU-a: Iskustva provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost“, koju su organizirali Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, a koja je okupila brojne sudionike iz javnog i privatnog sektora.

Najavio je i da će u sklopu tih pregovora u veljači u Hrvatsku po prvi put doći predstavnici dva odbora EU parlamenta – za proračun i za ekonomsku monetarnu politiku, s ciljem analize svega što je Hrvatska napravila po pitanju korištenja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).

"Hrvatska je jedna od članica koja u tome predvodi tempo i na europskoj razini, ali ovo će biti prilika da ta posebna radna skupina kao dio Europskog parlamenta, a nakon posjeta Grčkoj i Italiji, u veljači 2026. posjeti i Hrvatsku te analizira što je zaista napravljeno i koji su rezultati”, dodao je Ressler. Naglasio je da je cilj tog posjeta sve pozitivne, ali i negativne stvari u funkcioniranju instrumenta oporavka i otpornosti u kontekstu početka pregovora u novom višegodišnjem financijskom okviru.

Za Hrvatsku predviđeno 16,8 mlrd eura

"Taj novi okvir se velikim dijelom naslanja baš na iskustva iz mehanizma oporavka i otpornosti, a radikalna promjena je uvođenje tzv. megafonda koji bi se implementirao kroz nacionalne i regionalne partnerske planove, koji bi se provodili na razini nacionalne države u suradnji s Europskom komisijom. Ti planovi bi obuhvaćali široki spektar aktivnosti, puno širi nego do sada, od poljoprivrede do obrambene industrije, od ribarstva do željezničke infrastrukture, ulaganja u inovacije, konkurentnost i drugo”, objasnio je Ressler.

Smatra i da oni trebaju obuhvatiti i kohezijsku politiku, koja je Hrvatskoj bila ključna, oko čega EU parlament ”ima svoje bojazni, ne zato što bi bio ideološki protiv nego jer su važna čvrsta i jasna jamstva i pravila koja će osigurati da se praktički polovina višegodišnjeg financijskog okvira, koja je sada prema prijedlogu predviđena upravo za taj prvi stup, odnosno stup nacionalnih, regionalnih partnerskih planova".

Hrvatskoj je iz 'megafonda', kao prva inicijalna omotnica, namijenjeno 16,8 milijardi eura, što Ressler ocjenjuje značajnim sredstvima, ali važno će biti i kako će biti formulirana pravila koje će definirati taj megafond.

Ključna je kohezijska politika

"Za nas je važno i da kolegama u EU parlamentu nastojimo objasniti da kohezijska politika, dakle ona sredstva koja su usmjerena na smanjivanje razlika između država članice i pojedinih regija, nisu nikakva milostinja, nego su naprotiv strateška ulaganja u konkurentnost u Europu i u ono što je i Hrvatskoj pomoglo da se podigne sa oko 61 posto prosječne europske razvijenosti, na današnjih oko 80 posto u nešto više od 12 godina članstva u EU. To je pomoglo i Hrvatskoj da gospodarski ojača, da se financiraju različiti projekti, ali sada su nam važni i novi razvojni iskoraci”, rekao je Ressler.

To nije važno samo za gospodarstvo, rekao je, nego i i za hrvatske gradove i županije, kazavši da će se za to boriti kroz 2026. Najavio je i da će se ovog tjedna (četvrtak i petak) održati i prvi sastanak Europskog vijeća sa liderima EU na tu temu.

Članovi Europskog revizorskog suda Ivana Maletić i Kristijan Jorg Petrovič, kao suautori izvještaja o korištenju Mehanizma za oporavak i otpornost, predstavili su na konferenciji osvrt na taj mehanizam te slabosti koje su u njemu pronašli tijekom svih revizija u zadnje četiri godine.

"Novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira dosta je utemeljen na onom što je bilo u tom mehanizmu, tako da su uočene pozitivne stvari, ali i slabosti jako bitne lekcije koje treba izbjeći u novom višegodišnjem proračunskom okviru te kako bi se olakšalo korištenje europskih sredstava krajnjim korisnicima, što je i najvažnije”, istaknula je Maletić.

Naglasila je i da je jedna od ključnih slabosti koju su uočili u analizama to što taj mehanizam nije zapravo 'izvedbeni' nego instrument koji se temelji na plaćanju prema rezultatima. "Više je vezan uz financiranje koje nije vezano uz troškove, što je potpuno drugačije od samih rezultata. Uočili smo da su ključne etape i ciljevi iz tog mehanizma vrlo različito postavljeni po državama članicama, tako da je nekima jednostavnije ispuniti ključne etape i ciljeve, a nekima kompliciranije, pa smo stoga postavili pitanje istih pravila za sve i koliko je svima jednako i jednostavno”, rekla je Maletić.

U Hrvatskoj ispoštovani svi uvjeti

Vezano uz Hrvatsku, rekla je da su u revizijama vezanima oko reforme tržišta rada i poslovnog okruženja uočili da je sve ono što se zahtijevalo u specifičnim preporukama za države članice, Hrvatska stavila u svoj nacionalni program za oporavak i otpornost (NPOO). "Dok smo u nekim državama uočili da je samo 30 posto zahtjeva stavljeno u planove, u Hrvatskoj su zaista ispoštovani svi uvjeti iz tog mehanizma”, iznijela je Maletić, napominjući i da se "Hrvatska često i ističe kao primjer dobrog sustava, gdje se novci kontroliraju na ispravan način".

To znači i da se točno zna je li nešto zakonito i u skladu s procedurama potrošeno, a uz to su ubačene sve reforme koje su bile zahtijevane u sklopu europskog semestra, dodala je Maletić.

Podsjetimo Europska komisija (EK) predložila je da sljedeći višegodišnji proračun iznosi dva bilijuna eura ili oko 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a, što je više nego je sadašnji proračun.

Građani traže jači proračun

Europski parlament, a i građani, po riječima voditeljice Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj Maje Ljubić Kutnjak, traži jači novi proračun jer smatra da će postojeća gornja granica potrošnje dovesti do rezova u vodećim programima te da EU tako neće ispuniti očekivanja građana.

Iznijela je i da prema nedavnom istraživanju 90 posto građana EU traži od država članica da zajedno odgovore na trenutačne globalne izazove, a njih 77 posto da EU treba više sredstava za manevriranje u geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja.

Također ih 90 posto u Hrvatskoj smatra da bi članice trebale biti ujedinjenije, a gotovo jednaki broj i da EU treba više sredstava.

Za građane u Hrvatskoj pritom su među najvažnijim pitanjima povećanje konkurentnosti, gospodarstvo i industrija, te posebice sigurnost hrane i poljoprivreda.