RADA BORIĆ O KONTROVERZNOM ISTRAŽIVANJU

'Opasna je teza da žene samo žele bogatog muža'

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'Žene ne žele same zarađivati, žele se samo bogato udati.' Tako su mediji s veseljem upakirali dijelove sociološkog istraživanja Catherine Hakim, plasirajući ga čitateljima i čitateljicama kao neupitnu istinu. O tezama Catherine Hakim, 'feministice koja ruši feminističke mitove', razgovarali smo s direktoricom Centra za ženske studije Radom Borić, koju je časopis Forbes uvrstio među najmoćnije feministkinje svijeta

Radu Borić smo zamolili da komentira medijski vrlo popraćenu tezu engleske profesorice Hakim s Londonske ekonomske škole (LSE), prema kojoj je želja za financijskom nezavisnošću žena samo feministički mit, jer se većina žena u Europi zapravo samo želi bogato udati, ostati u kući i brinuti se za djecu.

Women back to bedroom? Zbilja retrogradno.

'Teza mi se čini pojednostavljenom i opasnom. Koja si žena danas može 'priuštiti' biti jedna od 'kućanica' iz TV serije? Ne znam misli li tu na stereotipe o manekenkama i nogometašima, Victoriji Beckham, naprimjer. U svakom slučaju, zaboravlja da je emancipirajuće za žene ukoliko same zarađuju. Zaboravlja i da ekonomska neovisnost žena umanjuje mogućnost nasilja nad njima. 'Women back to bedroom' – to je zbilja jako retrogradno', komentirala je Rada Borić.

Direktorica Centra za ženske studije misli da Catherine Hakim nije feministkinja, no kao sociologinja koristi feminističko naslijeđe i izvrće ga. 'Tu je prisutan i fenomen medijskog zlorabljenja znanosti: da je Hakim, primjerice, istraživala žene na tržištu rada te da je istraživanje pokazalo kolike će im biti mirovine ili kako je raditi od kuće dok se drugom rukom kuha, ne vjerujem da bi to bilo jednako medijski popraćeno. Medijima je znanost zanimljiva samo kad ima senzacionalizma, a ovaj put mediji pripomažu repatrijarhalizaciji', upozorava Borić.

U Hrvatskoj nedostaju jeftina kontracepcija i spolni odgoj

Zanimljivom smatra preference theory, teoriju izbora, u kojoj Hakim nabraja pet socio-ekonomskih uvjeta koji kreiraju različite scenarije ulaska žena na tržište rada, ukratko pet ključnih uvjeta za ostvarivanje 'ženskog života', iako nalazi niz zamjerki. 'Hakim smatra da žena bira između 'ulaganja' u produkciju ili reprodukciju, tj. da žene vlastitim izborom ili ostaju doma, rađaju i brinu se za obitelj ili odlaze na tržište rada', objašnjava Borić.

Za Hakim je prvi, ključni uvjet za ostvarivanje karijere žene 'pouzdana kontrola nad plodnošću', tj. kontracepcija. Feministkinje bi se suglasile da je za žene važna kontrola nad vlastitim tijelom, kao i pitanje reproduktivnih ženskih prava. 'U Hrvatskoj kontracepcija nije lako dostupna niti je jeftina, a u školama ne postoji spolni odgoj', napominje Borić.

Drugi je uvjet ostvarivanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene, no Borić, za razliku od Hakim, smatra da žene imaju samo formalno jednake mogućnosti, dok im u praksi u napredovanju smetaju nevidljive barijere, tzv. stakleni stropovi. 'Svi možemo upisati fakultet, više žena diplomira, ali na kraju je više muškaraca koji napreduju, tj. koji ostvaruju uspješne karijere.'

Zašto muškarci ne bi radili part-time poslove?

Borić spornim smatra i treći Hakimin uvjet, ekspanziju tzv. white collar zanimanja u kojima žene mogu sudjelovati, jer po njoj tu nema ravnopravnosti, dok joj se najopasnija čini teza da su za žene dobar izbor rad od kuće (npr. teleposlovanje) i part-time poslovi. 'Rad od kuće je najveća prijetnja za žene jer isključuje određeno radno vrijeme, sigurnost na poslu, dodatnu edukaciju, napredovanje, ulaganje u mirovinski fond i druga radnička prava. Čak ni povećane režije ne plaća poslodavac. K tomu, raditi skraćeno radno vrijeme također čini upola manjom osnovicu za mirovnu', upozorava direktorica Centra za ženske studije. Istraživanje koje je Hakim provela u jedanaest zemalja EU-a pokazalo je da su samo u Engleskoj i Danskoj, koje imaju tradiciju part-time poslova, oni većini žena i prihvatljivi. 'Kod nas to nudi poslodavac koji, posebice u kriznim vremenima, uvježbava fleksigurnost na ženama. Zašto muškarci ne bi radili part-time, a ostatak vremena posvetili radu u kući, tj. neplaćenom radu', pita se.

Nezaposlenost motivira žene u Hrvatskoj i na doktorat i na rađanje

Rada Borić slaže se s Catherine Hakim da svaka žena ima pravo sama odluči(va)ti o svom životu i mijenjati odluke, no upozorava da žene moraju znati što im donose ti izbori. 'Lažna je dilema produkcija ili reprodukcija, obitelj ili karijera; krivo je povezivati žene s uspješnom karijerom s besplodnošću. Većina žena i danas pokušava naći ravnotežu između osobnog napredovanja u poslu i obitelji. U Hrvatskoj, zbog nezaposlenosti, žene često nastavljaju studij, idu i na doktorat, odlučuju se i rađati da 'ne gube vrijeme' dok ne nađu posao. Emancipacija žena se povezuje s bijelom kugom, a sustavno se ne iznalaze rješenja koja bi omogućila ženama da budu i uspješne u svom poslu i jednako uspješne roditeljice. Prva promjena koja je nužna tiče se privatne sfere, ravnopravne podjele poslova u kući među partnerima', zaključila je Rada Borić.

Njezin recept za uspjeh žena kroz ravnopravnost spolova nije, dakle, banalan poput onog o 'bogatoj udaji' profesorice Hakim, niti ostavlja prostor medijima za prigodan seksistički naslov.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi