Požar koji je razorio neboder Vjesnika u Zagrebu postavio je, između ostalih, pitanje odgovornosti države prema svojoj imovini. Ista ta država je ove godine na snagu donijela Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a on od 1. siječnja određuje načine na koje bi se suvlasnici trebali odnositi prema objektima u kojima žive ili rade.

Brojne su obveze pale i na leđa tvrtki koje se bave upravljanjem zgradama, a sve je to izazvalo mnoštvo nezadovoljstva. Iako je najviše polemike vodilo oko toga gdje se smiju postaviti klima-uređaji, mnogima je zapela za oko i odredba po kojoj se mogu imenovati prinudni predstavnici suvlasnika.

Naime, ako suvlasnici u nekoj zgradi u roku od 60 dana nakon pisanog upozorenja upravitelja ne odaberu svog predstavnika, upravitelj će sam imenovati novog predstavnika. To može biti član obitelji nekog od suvlasnika, ali i potpuno nepoznata osoba. Prinudni predstavnici preuzimaju taj posao uz sva zakonom propisana prava i obveze sve dok se suvlasnici ne dogovore o izboru novog predstavnika.

Znatiželjom do posla

U gradovima je prije nekoliko mjeseci započeo proces imenovanja prinudnih predstavnika stanara. Među 25 osoba koje je zagrebačko Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) imenovalo prinudnim predstavnicima na 256 adresa je i umirovljena učiteljica Gordana Mrinjek.

'Prilikom raspisanog natječaja javila sam se iz čiste znatiželje, a i potrebe, jer sam taman u tom periodu bila u potrazi za novim poslom i promijenila sam mjesto boravka. Na natječaju sam prošla jer se nije javio velik broj ljudi s visokom stručnom spremom, što je bio jedan od uvjeta', otkrila nam je Mrinjek.

Iako joj je u početku GSKG dodijelio na upravljanje čak 10 zgrada, trenutno vodi računa o četiri ulaza u zgradama Novog Zagreba. Preuzela je sva prava i obveze, kao da su suvlasnici sami birali svog predstavnika. No oni su u dijelu zgrada, očito nezadovoljni takvim razvojem situacije, ipak odlučili sami birati svoje predstavnike. U jednoj od njih, za koju je u papirima pisalo da ima šest stanova, pronašla je - kulturni centar.

U proteklim mjesecima susrela se s različitim situacijama, ali i reakcijama sustanara. Na nekoliko je adresa stigla s odlukom o imenovanju, no stanari su joj rekli da već imaju svog predstavnika. 'Tako se mlađi muškarac naljutio jer kako će on sad bakicama objasniti da sam ja predstavnik, a ne on. Onda sam morala ići po stanovima i govoriti da je došlo do greške', prepričava Mrinjek.

Iz GSKG-a su nam priznali da su se ponekad znale događati takve situacije jer bi suvlasnici birali svoje predstavnike, gotovo istovremeno kad bi im GSKG dodjeljivao one prinudne.

Sastanci u neugodnoj atmosferi

Dobrodošlice za Mrinjek u pojedinim ulazima nije bilo te kaže da prvi sastanci nisu protekli u ugodnoj atmosferi 'jer su suvlasnici bili dosta skeptični zbog mog imenovanja'. Ipak, s terena nosi samo pozitivna iskustva.

U tome su joj, kaže, pomogli webinari i seminari koje je organizirala platforma Zgradonačelnik.hr, uz potporu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te sponzorstvo tvrtki koje se bave radovima energetske obnove i ugradnjom dizala, na kojima je naučila sve što joj je potrebno u ovom poslu. Iako sama nije bila predstavnica, bila je upoznata s tom odgovornošću jer je njezina sestra predstavnica suvlasnika zgrade u centru metropole. Za nju kaže da je vrlo sposobna jer je praktički bez prigovora drugih suvlasnika uspjela zamijeniti fasadu i krov te ugraditi lift.

'Puno mi pomažu ljudi iz GSKG-a. Moram ih pohvaliti sve, od referenta do ravnatelja. Bila sam nova u tome i koga sam god pitala, dobila sam sve informacije koje su mi trebale. Susretljivi su, reći će sve što vam treba i možete se osloniti na njih oko bilo čega', dodala je.

Uobičajeni problemi

Kako je vrijeme prolazilo, suočavala se s nizom problema u zgradama. Ističe da su to uglavnom uobičajeni problemi - neodržavani ili nepostojeći liftovi, loše održavanje fasada i krovova te provizorna obnova dijelova zgrade. Za vrijeme našeg razgovora posjetili smo ulaz zgrade u Dugavama na kojoj je potrebno sanirati krov jer je već počeo prokišnjavati u stanove.

'Aktivno prikupljam ponude raznih izvođača radova, kako građevinskih i stolarskih, tako i onih za ugradnju lifta. Danas je jako teško dobiti nekoga za bilo kakav građevinski zahvat jer su svi puni posla i sretni ste kada vam se netko uopće javi i hoće izaći na teren. Kada dobijete ponudu, a za velike investicije trebaju najmanje tri ponude, onda slijedi onaj najteži dio. Nakon što u GSKG-u provjerite sve mogućnosti i kada vam izračunaju koliko bi se suvlasnicima povećala pričuva u slučaju neke investicije, treba sve to odraditi na terenu te prikupiti dovoljan broj potpisa suvlasnika, a za kredit treba najmanje 60 posto potpisa da bi se krenulo u bilo kakvu investiciju', objasnila je prinudna predstavnica suvlasnika.

Kaže da su dosad predstavnici suvlasnika uglavnom plaćali popravke u gotovini, mimo pričuve, te da se tako ne može obaviti nikakva obnova, već je potrebno podići kredit, kojim bi se, doduše, povećala i pričuva.

'Jedino na takav način u današnje doba prevelike skupoće svega mogu se riješiti njihovi problemi ugradnje ili obnove lifta, fasade i krova. Pričuva danas služi za sitne popravke i hitne intervencije, a za bilo kakvi veći zahvat potreban je klasičan kredit', smatra.

Žao joj je što u zgradama kojima upravlja nije uspjela provesti projekt premještanja smetlarnika iz samih zgrada na otvorene površine. No iz Čistoće su joj poručili da je u pripremi projekt ugradnje vanjskih polupodzemnih spremnika u Novom Zagrebu, pa će se time otpad prestati skupljati u samim zgradama.

Kao poseban problem ističe i pokušaje ugradnje rampi za invalidska ili dječja kolica na ulaze u zgrade. 'Da se napravi pravilan pristup takvim osobama, treba izići iz gabarita zgrade na javni prostor, čiji su vlasnik Grad Zagreb ili Hrvatske ceste, ovisno na koju i čiju površinu izlazite, te vam je tu potreban projekt, geodetski elaborat i, ako gradite u betonu, klasična građevinska dozvola, što dakako usporava radove. Naime, i kada nađete izvođača za takvu vrstu gradnje, teško da će vas čekati nekoliko mjeseci dok vi dobijete sve potrebne dozvole', istaknula je.

Česti razgovori o poslu

S drugim predstavnicima suvlasnika, bili oni prinudni ili ne, često razgovara o poslu. Naime situacija u Novom Zagrebu, ali i u ostalim naseljima, građenima u drugoj polovici prošlog stoljeća, specifična je po tome jer zgrade s velikim brojem ulaza imaju isti priključak na električnu mrežu ili dijele toplinsku stanicu. Jasno, oko toga se treba dogovoriti, no postoji još jedan problem o kojemu zakonodavac, pripremajući već spomenuti Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, vjerojatno nije razmišljao.

'Kako su svi ulazi povezani toplinskom energijom, bez obzira što su se razdvojili, i dalje imaju zajedničke račune struje na hodnicima, kao i toplinske energije te vode. Problem nastaje onog momenta u kojem privatni subjekt koji vodi jedan od navedenih ulaza ne plati zajedničke račune, već ih plaća jedanput u šest mjeseci, te onda svi ulazi ostanu bez grijanja i struje na hodnicima jer račun nije plaćen na vrijeme, mada su ovi drugi sve uredno podmirili. Tada GSKG plati navedene račune, a onda se angažira odvjetnik da bi se povratilo prekomjerno uplaćena sredstva', objasnila je Mrinjek.

Uz to, neki su stanari zauzeli, pa čak i uknjižili zajedničke prostorije na svoje ime. Dodaje da neki i dalje plaćaju pričuvu za kvadraturu stana u koji su se uselili, iako u stvarnosti koriste i po nekoliko desetaka kvadrata više. Stoga je pozvala institucije da se pozabave i tim pitanjem.

'Nije to samo uzeti novac'

Ipak, kaže da uživa u svom poslu uz mirovinu. Od njega može pristojno živjeti jer je naknada za upravljanje zgradama s najviše deset stanova 50 eura, a za one najveće moguće je dobiti i 800 eura.

'Možda ću uzeti još koju zgradu osim ove četiri. Uz mirovinu, to je jako dobar izvor prihoda sa strane. Kad si umirovljenik, onda se imaš vremena baviti ovim stvarima. Moraš stalno trčkarati. Kako sam umirovljenica, meni je super da se imam čime baviti, da mogu razgovarati s ljudima. Mora se to i odraditi, nije to samo uzeti novac. Možeš ti biti stanar, ali kad netko drugi vodi računa o zgradi drugačije je nego kad ti to preuzmeš. Onda moraš ti biti ta osoba koja je dostupna i koju se stalno zove za nešto', ustvrdila je Mrinjek.

O propisima koji su njoj, ali još i stotinama drugih ljudi omogućili da se bavi ovim poslom kaže da se moraju poštivati. Iako priznaje da su zbog spomenutog zakona brojni raniji predstavnici suvlasnika odustali od te obveze, jer nisu vidjeli drugog izbora, naglasila je da se propisi trebaju pratiti, a zakona se treba držati.

'U početku su ljudi bili dosta skeptični, pitali su se zašto su im nametnuli nekog. Ja sam im rekla: 'Niste nikoga izabrali i kad izaberete nekog između sebe, taj starta odmah sutra'', zaključila je prinudna predstavnica suvlasnika.