Sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova (A, B i C) ove godine su ostvarile pozitivne rezultate. Posebno se to odnosi na kategoriju A jer je zabilježila iznadprosječne prinose.

Prema mjesečnom izvješću HANFA-e, obvezni mirovinski fondovi su krajem rujna u po ulaganjima najdinamičnijoj kategoriji A ostvarili nominalni mjesečni prinos od 2,02 posto, a na godišnjoj razini Mirex A iznosio je čak 16,35 posto.

Ništa manje značajna pozitivna kretanja zabilježena su i u drugim kategorijama. U nešto konzervativnijoj kategoriji B mjesečni je prinos u rujnu iznosio 1,41 posto, a godišnji 9,94 posto. Mirex C je u rujnu bio 0,16 posto na mjesečnoj te 2,68 posto na godišnjoj razini, no to i ne čudi jer je riječ o kategoriji čija su ulaganja vrlo oprezna.

'Kretanja na tržištu kapitala, posebno rast dioničkih indeksa i stabilni obveznički prinosi, pozitivno su utjecali na ukupne rezultate fondova, a sama visina prinosa uvelike ovisi o strategiji ulaganja samog fonda i o tome je li politika ulaganja konzervativnija ili nešto dinamičnija', naveli su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), u kojoj kontroliraju rad mirovinskih fondova.

Dvoznamenkasti prinosi za rizičnija ulaganja

Prema njihovom mjesečnom izvještaju, za ukupno 2.387.760 članova obveznih mirovinskih fondova u rujnu je uplaćeno 154,8 milijuna eura, a onima koji su odlučili odabrati isplatu iz dva stupa isplaćeno je 43,9 milijuna eura. Ukupna neto imovina svih obveznih mirovinskih fondova krajem rujna iznosila je 25,8 milijardi eura, što je čak 441 milijun eura više nego u kolovozu, navela je HANFA u svom mjesečnom izvještaju.

Razlog tom povećanju je blago povećanje rasta ulaganja u dionice od 0,7 postotnih bodova, što čini ukupno 24,5 posto ukupne mirovine fondova. Istovremeno se za 0,59 postotnih bodova smanjio udio obveznica, a koje i dalje čine 56,1 posto ukupnog udjela u imovini. Značajniji rast bilježe i ulaganja u investicijske fondove dok pad bilježi udio novca i depozita te iznosi svega 6,5 posto.

Prema podacima portala hrportfolio.hr, ove godine najveće je prinose u kategoriji A ostvario Fond PBZ CO – čak 15,92 posto – slijedi ga AZ (13,66 posto) te Erste Plavi (11,97 posto). Isti je redoslijed i kad se gleda prinos u posljednjih 12 mjeseci, ali s nešto snažnijim brojkama, što sugerira da je trenutno investicijsko razdoblje u rizičnijim kategorijama financijskih papira povoljno.

Dugoročnije gledano, prosječni godišnji prinosi u trogodišnjem razdoblju su za kategoriju A iznosili 14,77 posto. Iznad tog prosjeka su prinosi PBZ CO-a (17,40 posto) te Erste Plavog (14,90 posto). Ako se pogleda petogodišnje razdoblje, prosječni Mirex A iznosi 10,86 posto, a iznad te cifre ponovno su PBZ CO i Erste Plavi s prosječnim prinosima od 12,20, odnosno 11,01 posto.

Jedini fond koji u kategoriji A nije ostvario dvoznamenkaste prinose u proteklom razdoblju je Raiffeisenov fond, čiji je prinos ove godine tek 7,75 posto.

Sve više kombiniranih mirovina

Što se tiče kategorije B, prosječni Mirex u ovoj godini iznosi 8,13 posto. Pritom se ponovno izdvajaju PBZ CO i Erste Plavi kao fondovi s najvišim prinosima u ovoj kategoriji (10,91, odnosno 10,4 posto). Riječ je ujedno o jedinim fondovima koji na srednji i dulji rok imaju dvoznamenkaste prinose, a najslabiji je ponovno Raiffeisenov fond.

U kategoriji C, koja je po ulaganjima konzervativna i služi za očuvanje ušteđevine članovima koji će uskoro ići u mirovinu, prosječni prinosi u ovoj godini iznose svega 2,02 posto. Ovdje su ujedno najmanje razlike među prinosima fondova. Pritom je za ovu kategoriju najplodonosnije razdoblje bilo prije dvije godine, kad su se prinosi u pojedinim fondovima kretali gotovo oko 11 posto, mahom zahvaljujući izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa koja su počela u to vrijeme.

Iz AZ mirovinskih fondova su se, prikazujući svoje poslovne rezultate, pohvalili time da su u protekle 23 godine rada za svojih nešto više od 946.000 članova prikupili više od 4,3 milijarde eura. Pritom ukupna imovina svih mirovinskih fondova pod kapom Allianza i ZABA-e iznosi 10,1 milijardu eura.

Stoga ne čudi to da se za kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa odlučuje sve više ljudi. U prvih devet mjeseci ove godine za takav način isplate odlučilo se 33 posto onih koji su išli u mirovinu, a lani je taj udio iznosio 35 posto. Treba reći i to da prosječna mirovina iz drugog stupa iznosi oko 120 eura, ali se ona pribraja osnovnoj mirovini iz prvog stupa, pa se prosječne ukupne svote koje sjedaju na račune umirovljenika iz oba stupa kreću oko 970 eura.

Uplate u treći stup relativno male

Onima kojima je pak saldo nešto niži dobro dođe i povrat uloženog novca u treći stup. HANFA je izvijestila i da su svi dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili pozitivne prinose.

Tijekom rujna je u osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ukupno uplaćeno 11,6 milijuna eura, što je 19,3 posto više nego tijekom kolovoza. Isplate su pak iznosile 5,1 milijun eura, što je gotovo 30 posto više.

Ukupna imovina tih fondova tijekom rujna povećana je za 22,9 milijuna eura te iznosi 1,58 milijardi eura. No prinosi su važniji, a prema podacima HANFA-e, oni su se kretali između 0,3 i 0,4 posto na mjesečnoj razini te na godišnjoj razini od 2,1 pa do čak 15 posto.

Prema podacima Hrportfolija, fond s najvećim prinosima ove godine je Erste Plavi Expert, čiji prinosi iznose 10,56 posto. Nešto iznad devet posto prinosa ostvaruje fond Croatia osiguranje 1000A, a AZ Profit 7,73 posto. Svi ostali su na razini ispod sedam posto.

Na mjesečnoj razini niti jedan fond u trećem stupu nije ostvario prinose veće od jedan posto, poglavito stoga što su uplate i dalje relativno male, unatoč tome što država daje subvenciju od 15 posto na uplaćenu štednju, maksimalno 99,54 eura. Uz to, poslodavcima omogućuje neoporezive uplate od 804 eura godišnje po zaposleniku.

Još jedan razlog nešto nižih prinosa je i sam portfelj dobrovoljnih mirovinskih fondova, a čine ga obveznice u udjelu od 53,1 posto te dionice u udjelu od svega 28,1 posto, unatoč trendu jačanja dioničkog tržišta i relativno stabilnog poslovanja na burzama. Udio investicijskih fondova je pak 10,7 posto. Ipak, treba reći da se za 0,7 posto povećao udio ulaganja u dionice, a ulaganje u obveznice tijekom rujna bilo je veće za 0,1 posto te u investicijske fondove za 0,3 posto.