Građani koji odlaze u mirovinu dobili su mogućnost odabrati i mirovine koje se neće usklađivati. Iako će one u početku biti znatno više od onih koje se usklađuju, brojni parametri će ih s vremenom učiniti nižima. HRMOD je ponudio tri scenarija kako bi se to moglo odvijati
Građanima koji odlaze u mirovinu je odnedavno na izbor, osim toga hoće li primati mirovinu iz prvog i drugog stupa ili samo iz prvoga, stavljena i mogućnost odabira između indeksirane i neindeksirane mirovine.
Naravno, to se odnosi samo na mirovinu iz drugog stupa koja se inače indeksira, odnosno usklađuje dvaput godišnje po stopi inflacije. Neindeksirane mirovine se, pak, neće usklađivati.
"Kolika će biti razlika između te dvije mirovine ovisi o više čimbenika, prije svega o dobi korisnika i eventualno bračnog partnera, zatim o odabranom obliku mirovine te ako je odabran takav oblik, trajanju zajamčenog razdoblja isplate. Zbog toga ta razlika nije uvijek ista, nego se razlikuje za svakog korisnika i njegov odabir. U prosjeku, početna mirovina bez usklađivanja može biti oko 25 do 40 posto viša od istovjetne mirovine s usklađivanjem, no točan omjer ovisi o pojedinačnim parametrima", pojasnili su za Mirovina.hr iz Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD).
vezane vijesti
Tri scenarija
Dakle, ako bi za 65-godišnjaka bila izračunata starosna mirovina iz drugog stupa od 100 eura mjesečno s usklađivanjem, mirovina bez usklađivanja mogla bi iznositi od 125 do 140 eura mjesečno. S time da bi jednom određena svota u tom slučaju bila trajno isplaćena, bez ikakvih povećanja.
No, koliko bi trebalo vremena da mirovine koje se usklađuju po svoti dostignu one koje se ne usklađuju? HRMOD nudi tri scenarija, ovisno o inflaciji.
Za primjer su uzeli neindeksiranu mirovinu od 130 eura i indeksiranu mirovinu od 100 eura. S inflacijom od jedan posto, indeksirana mirovina bi se tek za 30 godina povećala za 34 eura. Da je inflacija 2,3 posto, što ekonomisti smatraju nekakvim idealnim scenarijem, za 30 mirovina bi se mirovina usklađivanjem povećala na 195 eura, što znači da bi umirovljenik s neindeksiranom mirovinom gotovo 15 godina primao nižu svotu.
Treći scenarij je sličan uvjetima koji trenutno vladaju u domaćem gospodarstvu, s obzirom na to da je u obzir uzeta inflacija od četiri posto. S tolikom inflacijom, mirovina s usklađivanjem bi već za pet do deset godina dostigla mirovinu bez usklađivanja, a za 30 godina bi iznosila 318 eura, što je gotovo 2,5 puta više od mirovine bez usklađivanja.
Stoga nije čudno što je budućim umirovljenicima omogućen izbor između ove dvije vrste mirovina iz drugog stupa. Nekom je bitnije da sad ima više novca, dok drugi, pak, dugoročno razmišljaju. Koja je opcija bolja? Najbolje je o tome promisliti sam, a u tom bi mogao pomoći i informativni izračun mirovine.
