Obvezni fondovi koji upravljaju mirovinskom štednjom 2,3 milijuna hrvatskih građana uspješno su preživjeli turbulentno prvo polugodište. Unatoč snažnim oscilacijama burzovih indeksa, uspjeli su ostvariti natprosječne prinose. Pobjednici su opet bili fondovi kategorije A, a oni prikupljene doprinose najvećim dijelom ulažu u dionice
Četiri fonda kategorije A, čiji portfelj pretežno čine dionice domaćih i stranih kompanija, od početka godine do 30. lipnja ostvarila su prosječan prinos u visini od 7,23 posto. Promatrano razdoblje obilježila je velika volatilnost na dioničkim tržištima uslijed velikih geopolitičkih tenzija i prijetnje trgovinskog rata.
Najuspješniji fond PBZ CO
Nakon uzleta u prvom tromjesečju dionički indeksi su u travnju potonuli u negativni teritorij, a vrlo brzo je uslijedio snažan oporavak. U konačnici, najveći doprinos rastu vrijednosti portfelja fondova kategorije A došao je od domaćih i regionalnih dioničkih tržišta.
vezane vijesti
Najuspješniji je bio fond PBZ CO te je u prvih šest mjeseci porastao za 7,87 posto. Natprosječni prinos (7,60 posto) bilježi i AZ fond. Malo ispod prosjeka je prinos Erste fonda (6,26 posto), a uvjerljivo najslabiju izvedbu imao je RBA fond s rastom od 3,37 posto. Fond PBZ CO prednjači i u godišnjem prosječnom prinosu u zadnjih pet godina (11,33 posto), a osjetno ispod prosjeka je RBA fond s godišnjim prinosom od 6,50 posto.
U fondovima kategorije A štedi 457,6 tisuća zaposlenih, odnosno 19,4 posto ukupnog broja članova.
Respektabilni rezultati u kategoriji B
I fondovi kategorije B, koji podjednako ulažu u dionice i obveznice, ostvarili su respektabilne rezultate. U šest mjeseci postigli su prosječni prinos od 3,57 posto dok im prosječni godišnji prinos u zadnjih pet godina iznosi 5,61 posto.
Raste broj mirovina s kapitaliziranom štednjom
Premda s vremenom mirovine iz drugog stupa postaju sve atraktivnije, još uvijek je za većinu građana samo ona iz prvog stupa isplativija opcija od kombinirane mirovine. Od 1695 novih umirovljenika u prva tri mjeseca 2025., njih 69 posto odabralo je prvostupanjsku mirovinu, a 31 posto odlučilo se za kombiniranu mirovinu.
Od početka 2024. godine značajno raste broj korisnika kombinirane mirovine zahvaljujući pozitivnim zakonskim izmjenama i povećanju kapitalizirane štednje.
Najbolji rezultat u ovoj kategoriji ostvario je Erste fond sa šestomjesečnim prinosom u visini od 5,03 posto, a slijedi PBZ CO s rastom od 4,72 posto. I u ovoj kategoriji daleko najslabiji rezultat postigao je fond pod upravljanjem mirovinskog društva Raiffeisen s rastom od svega 1,41 posto.
Fondovi kategorije B imaju najbrojnije članstvo. Krajem svibnja u ovoj kategoriji štedjelo je 1,8 milijuna zaposlenih ili 76,7 posto od ukupnog broja članova.
U kategoriji C na vrhu Erste fond
Poslovično slabije rezultate bilježe fondovi kategorije C, a pretežno ulažu u državne obveznice. Sukladno nižem stupnju rizika, prosječni prinos u prvih šest mjeseci iznosio je skromnih 1,19 posto.
Najbolje je poslovao Erste fond s prinosom od 1,39 posto dok je najniži prinos (+1,04 posto) i u ovoj kategoriji ostvario Raiffeisen fond.
Prosječna kombinirana mirovina gotovo 900 eura
Trenutno kombiniranu mirovinu prima oko 23,5 tisuća građana, što je oko jedan posto umirovljeničke populacije. Riječ je o osiguranicima koji su tijekom radnog vijeka imali natprosječne plaće i dulji staž, što im je osiguralo veće iznose kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima.
Dvostupaši trenutno primaju prosječnu mirovinu od 892 eura (792 eura iz prvog stupa i 100 eura iz drugog), što ih svrstava znatno iznad prosjeka ostalih umirovljenika.
Inflacija jača od fondova kategorije C
U zadnjih pet godina fondovi kategorije C, u kojima štedi 91,7 tisuća zaposlenih (3,9 posto ukupnog broja članova), bilježili su znatno niže prinose od fondova kategorije A i B te nisu uspjeli zaštititi imovinu osiguranika od negativnog utjecaja inflacije.
Neto imovina svih obveznih mirovinskih fondova na kraju svibnja 2025. iznosila je 24,3 milijarde eura, što je za 1,1 milijardu eura (4,76 posto) više nego krajem 2024. godine.
U strukturi ulaganja mirovinskih fondova i dalje dominiraju obveznice, ali je primjetan postupan rast zastupljenosti dionica.
