OGORČENI BANKARI

'Linić barata pogrešnim brojkama pa ukida poticaje za štednju'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 01.10.2013 17:16
  • Objavljeno 01.10.2013 u 17:16
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Najavu Ministarstva financija o ukidanju državnih poticaja za stambenu štednju komentirali su u Odboru za stambenu štednju HUB-a: smatraju da se sustav može unaprijediti, ali da državne poticaje za stambenu štednju ne treba ukidati. Upozoravaju da u Ministarstvu financija barataju krivim brojkama, kako bi ukazali na neefikasnost cijelog sustava stambenih štedionica

'Iz obrazloženja je vidljivo apsurdno nerazumijevanje sustava, jer Ministarstvo spominje isključivo kupnju stanova, višak stambenog prostora, ali istovremeno zaboravlja na činjenicu da je postojeći stambeni fond neadekvatan, neodržavan, energetski neučinkovit i da sustav stambene štednje u svim zemljama koje ga imaju služi da pojedinac uz vlastitu štednju i manje zaduženje po fiksnim uvjetima pokuša riješiti stambeni problem', komentirali su iz Odbora za stambenu štednju HUB-a

Upozoravaju da se nacrtom otvaraju dva suštinska problema: 1. u potpunosti se ukidaju državna poticajna sredstva, iako je općepoznato da stambene štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez poticaja; i 2. ostaju sva ograničenja postojećeg Zakona - namjene kredita, spread, ulaganja viška neutrošenih sredstava i drugo.

'Iz obrazloženja Nacrta Ministarstva financija ne može se nazrijeti temeljem koje analize je Ministarstvo sustav ocijenilo neefikasnim i da li su korištena iskustva nekih drugih zemalja prilikom predlaganja ovog Nacrta; na koji bi način novi sustav stambene štednje mogao funkcionirati i koji bi bio interes klijenata za stambenu štednju bez poticaja i vlasnika za osnivanje i održavanje postojećih stambenih štedionica; na koji način Ministarstvo financija i HNB stvaraju zakonske preduvjete za dugoročno, stabilno i profitabilno poslovanje stambenih štedionica kao kreditnih institucija.

Ocjena Ministarstva financija da sustav stambene štednje nije ispunio svoju svrhu nije utemeljena. S obzirom na to da je osobitost sustava da tek nakon prvog ciklusa petogodišnje štednje (a i ulazak svih štedionica na tržište nije bio istovremen) započinje ciklus kreditiranja (štednja klijenata je izvor financiranja), zapravo tek sada sustav ulazi u zrelu fazu. Također napominjemo da je sustav odobrio ukupno 5,6 milijardi kuna stambenih kredita, a ne 3,5 milijarde kuna

Činjenica da dio štediša ne koristi u prvom ciklusu štednje kredit, omogućava izvor financiranja kredita za one štediše koji stambeni kredit trebaju odmah. Notorna je činjenica da je iznos prosječnog kredita za kupnju stana veća od 50.000 eura, a da je prosječna ušteđevina nakon pet godina štednje oko 30.000 kuna. Stoga je jasno da omjer štediša koji štede i štediša koji ulaze u stambeni kredite mora značajno prevladavati u korist štednje. Tu je ključna uloga državnih poticaja koji omogućavaju stabilne i jedine dugoročne depozite u RH koji predstavljaju izvor za isplatu stambenih kredita po fiksnim i povoljnim kamatnim stopama.

Dodatno podatak o rashodu od 200 milijuna kuna nije točan, s obzirom na to da trenutačna visina poticaja iznosi 10 posto, te shodno tome stvarni iznos ušteda rashoda je za trećinu manji od navedenog i bio bi temeljem sadašnje dinamike isplate poticaja vidljiv tek u 2016.', zaključuju u Odboru za stambenu štednju HUB-a.

Naglašavaju da su štedionice uvijek otvorene za razgovor te da se sustav sigurno može unaprijediti, ali ga ne treba ukinuti, na što ukazuje i analiza Instituta za javne financije (IJF).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!