Hrvatska se u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce, jačanje okvira za sprečavanje pranja novca, unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Ekonomist Ljubo Jurčić istaknuo je kako pristupanje eurozoni ima politički, administrativni i suštinski ekonomski nivo.

'Hrvatski političari vole raditi velike projekte, ali nisu nikad za njih suštinski pripremljeni. Administrativno zadovoljavamo sve uvjete za uvođenje eura. Ali sjetite se: kad smo početkom 2000. ušli u Svjetsku trgovinsku organizaciju, govorilo se kako će rasti plaće, izvoz, a dogodilo se obrnuto. Tako smo ušli i u Europsku uniju, potpuno nepripremljeni. Gospodarski rast koji sad imamo nije rezultat našeg članstva u EU, već efekt najbolje svjetske konjunkture u povijesti. Usprkos tome, mi imamo najmanje stope rasta u Uniji', rekao je Jurčić.

Politika je ulazak u eurozonu, dodao je Jurčić, proglasila čarobnim rješenjem, a on to nije.

'S ekonomske točke gledišta, još smo od 1993. s kunom fiksiranom za euro i deviznom klauzulom u europskom tečajnom mehanizmu. Kad pogledate to razdoblje, mi smo za valutu imali euro koji se zvao kuna. To je jedna podvala jer kuna ne obavlja bitne funkcije novca. Zbog gubitka tečajnog mehanizma naši izvoznici nisu mogli pokriti troškove svoje proizvodnje. Njihovi troškovi su rasli, a tečaj je desetljećima bio isti. Zbog toga imamo 200 tisuća blokiranih i isto toliko iseljenih. Tečajna politika već je uništila hrvatsko gospodarstvo i sad kad bismo nepripremljeni ušli u euro, zacementirali bismo tu situaciju i ostali na dnu Europe', mišljenja je Jurčić.

Njegov prijedlog je da Hrvatska prvo uvede kunu na 10 godina i uz pomoć nje stvori efikasno gospodarstvo te da tek tad uvede euro.

Viceguverner Michael Faulend odgovorio mu je kako je HNB napravio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura koja nedvojbeno govori da će Hrvatska ulaskom u eurozonu višestruko profitirati.

'Najveća korist će biti od ukidanja valutnog rizika, koji je strahovit uteg za gospodarstvo. Smanjit će se kamate i transakcijski troškovi', poručio je Faulend.