Sukob između SAD-a i Izraela te Irana, u koji su uvučene i brojne druge zemlje na Bliskom istoku, nije samo pitanje vojne i političke moći, već i krojenja ekonomske sudbine svijeta. Iako borbe traju tek od vikenda, ostavile su značajan trag na najbitnijim svjetskim tržištima.

Cijene nafte kreću se na otprilike 80 dolara, a u jednom trenutku dosegle su 82 dolara, što je najviše još od početka prošle godine. Cijene ukapljenog plina (LNG) u Europi skočile su za više od 50 posto jer je Katar, drugi najveći proizvođač LNG-ja, obustavio proizvodnju.

Iranci su pogodili najveću rafineriju u Saudijskoj Arabiji, a na meti su im bila i druga postrojenja. Brojni tankeri su ostali na otvorenom moru jer je zatvoren i Hormuški tjesnac, najvažniji pomorski pravac kojim prolazi petina ukupne količine nafte, odnosno glavna je izvozna ruta za naftu i plin iz Saudijske Arabije, Irana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zbog toga su, primjerice, cijene najma supertankera za prijevoz nafte s Bliskog istoka do Kine dosegnule rekordne razine, više od 400.000 dolara dnevno.

OPEC+ je najavio povećanje proizvodne nafte da bi ublažio cjenovni pritisak, no on se osjeti i na tržištima pojedinih država. U BiH je gorivo već poskupjelo, kao i u Hrvatskoj, gdje su cijene veće za dva do tri centa po litri, a na autocestama za još jedan do tri centa. Naravno, situacija se može promijeniti već sljedećeg tjedna, kad je zakazan nov obračun cijena.

'Puno je nepoznanica i predviđanje je jako nezahvalno. Ne znamo kako će se odvijati transport, što će biti s naftom, ali će to sigurno biti jako nepovoljno za svjetsko, a posljedično i za naše gospodarstvo. Ako nemate opskrbne lance, cijelo gospodarstvo može biti jako ugroženo', upozorio je ekonomist Predrag Bejaković.

Taman smo izašli iz energetske krize

Podsjetio je na posljednju energetsku krizu, nastalu zbog poremećaja u transportu, ali i sankcija Europske unije na uvoz nafte i plina iz Rusije. Posljedično je to podiglo ionako podgrijanu inflaciju, od čega su se brojne zemlje, pa tako i Hrvatska, oporavile tek nakon dvije ili tri godine.

Ako se nabacivanje projektilima i raketama na Bliskom istoku nastavi dulje od četiri ili pet tjedana, koliko je prognozirao američki predsjednik Donald Trump, posljedice bi mogle biti dalekosežnije, upozorava Bejaković te dodaje da bismo iz ove krize potencijalno mogli izaći daleko teže, a trebalo bi nam i više vremena.

'Sjećamo se izraelsko-egipatskih ratova iz sedamdesetih, ali u novije vrijeme, osim iračkog rata, nismo imali takvo ozbiljno iskustvo. Mislim da je irački rat bio drugačiji jer je, uvjetno rečeno, bio lokalni. Ovaj mi se čini da je s puno širim posljedicama, a slijedom toga opasniji i dugotrajniji. Po prirodi sam optimist i vjerujem da će se to brzo regulirati, ali objektivno mi se čini da situacija nije nimalo dobra', upozorio je Bejaković.

Olakotna je okolnost to što, prema podacima Agencije za ugljikovodike, Hrvatska ne uvozi naftu koja prolazi kroz Hormuški tjesnac i ima popunjene zalihe. S druge strane, dio plina iz Katra, koji je drugi najveći proizvođač LNG-ja na svijetu, stiže do terminala u Omišlju.

Inflacija izvan okvira

Za Hrvatsku je stoga puno veći problem činjenica da inflaciju još uvijek nismo sveli u prihvatljive okvire. Prema najnovijoj procjeni Eurostata, njezina stopa u veljači je u Lijepoj Našoj iznosila 3,9 posto, uz mjesečni porast od 0,3 posto. Veću inflaciju u Europi je imala jedino Slovačka.

'To se neminovno prelijeva na sve druge cijene i zove se anticipirana inflacija jer će svi u lancu, računajući na daljnje poskupljenje nafte, povećati cijene i više nego što će poskupjeti nafta, što je normalno i takvo smo ponašanje već imali', rekao je Bejaković.

Ekonomski analitičar Petar Vušković, osim poskupljenja nafte i plina, vidi još nekoliko potencijalnih ekonomskih problema koje sa sobom nosi tko zna koji po redu vatreni obračun na Bliskom istoku.

'Hormuški tjesnac najveći je rizik za svjetsku ekonomiju jer petina nafte prolazi kroz njega. Sigurno je da će to utjecati na rast cijena nafte i energenata, a to će direktno utjecati i na troškove poduzetnika i gospodarstvenika na razini Europske unije i s razlogom se pitamo možemo li očekivati novi inflacijski val', rekao je Vušković.

Dodatni rizici

Dodao je da postoji rizik i od novog migrantskog vala prema Europi, burzovnih nestabilnosti, ali i utjecaja na turizam, napose na Sredozemlju, što se posebno odnosi na Hrvatsku. Na potonji zaključak naveo ga je napad na bazu britanskih Kraljevskih zračnih snaga (RAF) Akrotiri na Cipru.

'To je praktički napad na europsko tlo i turizam može biti doveden u pitanje, čak i hrvatski turizam. Kad gledate na karti svijeta, Cipar nije toliko daleko od Hrvatske. Jednom Amerikancu je Cipar na Mediteranu, jednako kao i Hrvatska. Pogledajte američke baze na Kreti i Cipru, to je naše susjedstvo. Sjećamo se 1999. godine i konflikata na Kosovu koji su utjecali na naš turizam. Turisti iz Australije i SAD-a neće uplaćivati aranžmane za Mediteran, a to je bazen koji dijelimo sa susjedima', upozorio je.

Migrantski val, upozorio je, mogao bi ostaviti traga na politikama zemalja članica EU-a. Prijepori oko migranata postoje još od velikog vala 2014. godine, a dolazak tisuća Iranaca mogao bi stvoriti pritisak na socijalne sustave brojnih zemalja. Osim toga, ako budu dolazili 'balkanskom rutom', onda će se i Hrvatska naći na udaru.

Poduzetnicima je bitno i kretanje burzovnih indeksa da bi mogli odrediti vrijednost vlastitih kompanija, ali i odlučivati o investicijama. Naravno, neki u toj priči prolaze bolje, a neki lošije.

'Već sada burzovni indeksi osciliraju jer su investitori prestrašeni, povlače svoje investicije i razmišljaju o prisutnim geopolitičkim pritiscima. Oscilacije burzovnih indeksa su nešto što možemo očekivati. Ulagači će moći zarađivati, ali će moći i još lakše gubiti svoj novac', ustvrdio je Vušković.

Stvaranje spirale

Ako se ti pritisci preliju na svjetsko, a potom i domaće gospodarstvo, moglo bi doći do inflacijske spirale u kojoj smo bili zarobljeni prije samo koju godinu. Država bi u tom slučaju ponovno mogla posegnuti za mjerama ograničavanja cijena, što ekonomisti ne gledaju na pozitivan način.

'Prenisko držanje cijene, koja ne počiva na ekonomskim zakonitostima, može biti opasno. Previsoko držanje cijene znači da će i svi ostali proizvodi biti skupi. Oporavili smo se s plaćama, postigli smo zavidne stope gospodarskog rasta, ali i jedno i drugo može doći pod znak pitanja. Ako skoče cijene transporta i benzina, a vrlo vjerojatno hoće, onda će biti pritisak na povećanje plaća. Povećanje plaća znači povećanje inflacije, što opet izaziva novu spiralu pritiska na povećanje plaće, a to se ponovno prelijeva na povećanje cijena', objasnio je Bejaković.

Kako bilo, za cijeli svijet bilo bi bolje da sukob prestane što prije. Hoće li to biti za četiri do pet tjedana ili za 12 dana, koliko je trajao prošlogodišnji okršaj istih suparnika, teško je reći. Zbog te neizvjesnosti ni domaći se ekonomisti nisu upuštali u pretjerane prognoze i precizne zaključke.

'Svima je u interesu da ovaj sukob što prije završi i siguran sam da će biti diplomatskih pritisaka u tom smjeru. Što se više bude oklijevalo, mislim da će politički i gospodarski rizik biti izraženiji. Ako se kratkoročno ne riješi ovaj geopolitički sukob, moguće je da ovo preraste u energetsku krizu, a ona može prerasti u svjetsku recesiju, pogotovo ako se budu uključivale i druge, europske države. Geopolitički rizik rata lako se može prevaliti na ekonomsku krizu', zaključio je analitičar Vušković.