Osim rata, tomu je pridonijela iranska blokada Hormuškog tjesnaca, prolaza kojim se – osim one iz samog Irana – odvija oko petine globalnog prometa i oko trećine ukupnog svjetskog izvoza nafte morskim putem, čime predstavlja najvažniju prometnu točku na svijetu za globalnu trgovinu ovim energentom.

Hormuz kao ključna točka svjetske trgovine

Od oko 14 milijuna barela dnevno, tri četvrtine nafte kroz Hormuški tjesnac odlaze u Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Analitičari su u protekla 24 sata kao jedan od najgorih scenarija proglasili mogući udar Irana na saudijsku naftnu infrastrukturu, a upravo to se dogodilo: dronovima Šahid napadnuto je postrojenje tvrtke Aramco u Ras Tanuri, lokaciji koja slovi za jedno od najvećih naftnih čvorišta u svijetu.

Nedugo nakon toga postrojenje je barem privremeno obustavilo rad.

Stručnjak: Nema razloga za paniku

Usprkos primjetnom rastu cijena nafte, energetski stručnjak Igor Grozdanić nije sklon širenju defetizma i crnih prognoza te vjeruje da će energetsko tržište ostati stabilno još barem neko vrijeme, čak i ako se ratna zbivanja u tom periodu ne obustave.

'Situacija se dakako ne može opisati idealnom, pa čak ni povoljnom, no nisam uvjeren da će doći do eskalacije i golemog poremećaja trgovine i opskrbe naftom, makar na neko vrijeme. Nikome nije u interesu dugotrajno i potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, pa ni Iranu, koji tim putem izvozi oko 25 posto svoje proizvodnje', kaže Grozdanić za tportal.

Tko dobiva, a tko gubi

On tumači da će od kratkoročnog poremećaja trgovine ovim morskim putem svakako profitirati naftne kompanije, posebno one ruske, te da eskalacija odgovara režimu Vladimira Putina, jer im se prihodi nenadano povećavaju u za njih vrlo osjetljivom trenutku. S druge strane, gubitnik bi svakako mogla biti Kina, kojoj Hormuški tjesnac predstavlja jedan od vitalnih kanala opskrbe.

'No treba voditi računa o tome da je Iranu, odnosno tamošnjem režimu, koji se ionako nalazi u ozbiljnoj međunarodnoj izolaciji, izvoz nafte nužno potreban, čak i u ovakvim trenucima. Bez tih prihoda njihovi problemi bi postali višestruko veći i složeniji', kaže Grozdanić, dodajući da se slaže sa stavom da iranski potezi u proteklih nekoliko dana – odnosno raketiranje cijelog niza susjednih država, kao i onih udaljenih tisućama kilometara – izgledaju poprilično iracionalno.

'No morali bi biti svjesni toga da će eventualno trajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovesti u probleme i sam Iran i Kinu, a tek potom SAD, koji je još koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća upozoravao Iran da se nikada ne smije odlučiti na taj potez. Premda regija očito tone u kaos, ne vjerujem da će se to dogoditi i s energetskim tokovima, barem ne u potpunosti', predviđa sugovornik tportala.

Ključna su iduća četiri tjedna

Po Grozdaniću, treba dakako voditi računa o krajnjem cilju koji je postavio američki predsjednik Donald Trump, odnosno mogućnosti da bi napadi doista doveli do smjene režima u Teheranu, a ključni su i vremenski rokovi u kojima bi se to moglo ostvariti.

'Četiri tjedna predstavljaju okvirno prolazno vrijeme i ako se u tom roku situacija ne smiri na ovaj ili onaj način, moguće je da dođe do ozbiljnijih globalnih poremećaja i problema u opskrbi naftom. Zasad ne treba širiti defetizam, a svakako ni paniku. Veći rizik od stvarnih poremećaja trenutno su moguće špekulativne akcije na naftnom tržištu', zaključuje Grozdanić.