Kako je Hrvatska prošla put od zemlje korisnice pomoći MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) do zemlje koja sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama MMF-a te kako izgleda to financiranje i koja je uloga Hrvatske narodne banke u tom procesu, objašnjavaju u blogu na HNB-ovim stranicama direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Ana Martinis i viši savjetnik u Direkciji za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Marko Olenković.

Oni naglašavaju da uključivanje Hrvatske u krug zemalja kreditora potvrđuje da je ona u tri desetljeća prošla put od zemlje korisnice MMF-ove pomoći do zemlje koja danas pripada skupini gospodarski i financijski stabilnih država.

Dodaju da sudjelovanjem u financiranju MMF-ovih zajmova Hrvatska aktivno pridonosi održavanju globalne financijske stabilnosti i očuvanju globalne multilateralne suradnje i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji su ključni za učinkovito rješavanje globalnih izazova.

Stabiliziranje gospodarstva

Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnica MMF-ove financijske pomoći. Postala je članicom MMF-a u prosincu 1992. te je 1990-ih i 2000-ih godina koristila nekoliko financijskih aranžmana i zajmova MMF-a. Ti aranžmani omogućili su Hrvatskoj da stabilizira gospodarstvo i stvori temelje za gospodarski oporavak i razvoj, a ujedno i signalizira financijskim tržištima da vodi odgovornu politiku.

Proteklih godina Hrvatska je ostvarivala snažan gospodarski rast praćen kontinuiranim smanjivanjem javnoga i vanjskog duga te poboljšanjem salda tekućeg računa platne bilance. Stoga su stručnjaci MMF-a u siječnju ove godine ocijenili da je njezina vanjska pozicija dovoljno snažna da postane zemlja kreditor. Jedan od važnih čimbenika za tu ocjenu bio je ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine.

Nakon što je tu ocjenu potvrdio Odbor izvršnih direktora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja ove godine uvrštena na popis zemalja koje sudjeluju u Planu financijskih transakcija MMF-a – mehanizmu putem kojeg zemlje članice sudjeluju u financiranju aranžmana koje odobrava MMF.

U Planu financijskih transakcija trenutno sudjeluju 53 od ukupno 191 članice MMF-a, među kojima i 18 zemalja europodručja.

Financiranjem zajmova povećavaju se pričuve

S novim statusom zemlje kreditora od Hrvatske se očekuje da na poziv MMF-a sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama. Doprinos zemlje kreditora ne može, prema pravilima MMF-a, biti viši od iznosa njezine kvote, no u praksi su iznosi znatno niži. MMF nastoji ravnopravno rasporediti teret financiranja među zemljama kreditorima, tako da sve sudjeluju s istim relativnim dijelom svoje kvote.

Iako se sudjelovanje zemlje u financiranju zajmova MMF-a drugim članicama uobičajilo nazivati zajmovima, zapravo nije riječ o klasičnim zajmovima. Naime, zemlje koje nazivamo kreditorima omogućuju MMF-u korištenje svoje valute, a zauzvrat im se za isti iznos povećava pričuvna pozicija u MMF-u. Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje prema MMF-u, koje se u slučaju potrebe može povući te stoga ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje.

To znači da će svaka uplata sredstava koju Hrvatska izvrši u okviru Plana financijskih transakcija povećati njezinu pričuvnu poziciju u MMF-u, a time i međunarodne pričuve zemlje. Na pričuvnu poziciju MMF članicama isplaćuje kamatu po tržišnoj kamatnoj stopi na posebna prava vučenja.

Financiranje MMF-ovih zajmova u praksi

Ako na primjer MMF odobri zajam zemlji A u iznosu od 100 milijuna eura, za koji odabere četiri zemlje kreditora koje će financirati po četvrtinu tog zajma, među kojima i Hrvatsku, HNB prvo "unovčava" mjenicu izdanu u korist MMF-a, odnosno prenosi sredstva na eurski račun MMF-a u HNB-u, uz istodobno smanjenje vrijednosti mjenice.

Potom po MMF-ovu pozivu HNB s računa MMF-a, koristeći se sredstvima sa svog računa u sustavu TARGET, uplaćuje 25 milijuna eura na račun zemlje A. Korištenjem MMF-ovih sredstava s eurskog računa MMF-a kod HNB-a ujedno se povećava pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u, objašnjavaju HNB-ovi stručnjaci.