DVOGODIŠNJA BILANCA

Gradski proračuni bujaju, a samo je nekoliko gradova odlučilo dirnuti u prirez: Ovo su naše 'porezne oaze'

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 09.01.2020 14:28
  • Objavljeno 09.01.2020 u 14:28
Sinj

Sinj

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Odlukom Gradskog vijeća Sinj se početkom nove godine pridružio nevelikoj skupini hrvatskih gradova čiji su stanovnici oslobođeni prireza. Unatoč dobrom punjenju gradskih proračuna, takvi potezi su još uvijek rijetki u našim lokalnim upravama. Provjerili smo koji su gradovi u posljednje vrijeme napravili najveće pomake u rasterećenju poreznih obveznika

Osim ukidanja prireza koji je iznosio 12 posto, sinjske gradske vlasti oslobodile su svoje građane plaćanja posebnog poreza na potrošnju i poreza na kuće za odmor. U obrazloženju odluke sinjski gradski oci naveli su da je Vlada kroz novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave osigurala povećanje proračunskih prihoda za oko 30 milijuna kuna godišnje, čime je značajno poboljšan financijski položaj Sinja.

Premda su i ostali gradovi osjetili pozitivne efekte spomenutog zakona, malo je primjera rezanju nameta. U posljednje dvije godine prirez je snižen u samo osam gradova.

Lani je najsvjetliji primjer bila Sveta Nedjelja, koja je početkom godine ukinula prirez od šest posto te porez na potrošnju u ugostiteljstvu i komunalnu naknadu za hotele, kampove i apartmanska naselja. Uz Sinj i Svetu Nedjelju, radikalnu mjeru ukidanja prireza primijenio je još samo Ilok.

Od većih središta, osjetnije porezno rasterećenje proveo je Bjelovar, koji je prepolovio prirez snizivši ga u dva navrata, najprije sredinom prošle godine s 12 na devet posto, a zatim krajem godine na šest posto.

Stope prireza u 30 najvećih hrvatskih gradova

Stope prireza u 30 najvećih hrvatskih gradova

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Stopu prireza prepolovili su (s 10 na 5 posto) i vlasti Grubišnog Polja te Ogulina, a blaže korekcije provedene su u Metkoviću (s 10 na 8 posto) i Karlovcu (s 14 na 12 posto).

S druge strane, splitske gradske vlasti povećale su stopu prireza s 10 na maksimalnih 15 posto početkom 2018. godine, unatoč snažnom rastu proračunskih prihoda u proteklih nekoliko godina. U posljednje dvije godine prirez je povećan i u Ludbregu (s osam na 12 posto), a uveli su ga i Lipik i Supetar po stopi od 10 posto.

Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedjelje

Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedjelje

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Maksimalne stope prireza zakonski su regulirane, za Zagreb je gornja granica 18 posto, za gradove iznad 30.000 stanovnika 15 posto, a za gradove ispod 30 tisuća stanovnika 12 posto.

Unatoč bujanju proračuna, većina gradova zadržala je visoke prireze uvedene u kriznim godinama. Tako od četiri najveća grada Zagreb, Split i Rijeka imaju maksimalan prirez, a Osijek je nadomak gornjoj granici.

Visoki prirezi značajan su uteg na plaće zaposlenih. Primjerice, Zagrepčanin s prosječnom plaćom, opterećenom rekordnom stopom prireza od 18 posto, u gradski proračun godišnje uplati oko 2700 kuna.

Od 30 najvećih gradova, većina svoje građane dere prirezom po stopi od 10 ili 12 posto, a samo pet njih nema prirez. Uz Sinj i Svetu Nedjelju, koji su ukinuli prirez u posljednje dvije godine, od ranije ovaj namet ne naplaćuju Samobor, Koprivnica i Vukovar.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!