IZAZOVI GRAĐEVINARSTVA

Građevinski sektor je pred kolapsom: 'Za nove stanove trebaju nam stranci koji imaju novac i radnike, kad uvedemo euro, nekretnine će biti još skuplje'

  • Autor: Lucija Špiljak
  • Zadnja izmjena 27.04.2022 18:31
  • Objavljeno 27.04.2022 u 18:31
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Građevinarstvo, jedna od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti i jedan od najvećih generatora zapošljavanja, nalazi se pred krahom. Tako tvrdi 45 građevinskih poduzeća koja su, okupljena u inicijativi zbog velikog rasta cijena građevinskog materijala, poslala dopis Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP)

S ovim se izazovom građevinski sektor u Hrvatskoj suočava posljednjih godinu dana, upozoravaju iz HUP-a. Kontinuirano o rješenju razgovaraju s Vladom te je ona 30. rujna prošle godine donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda.

'Vlada RH uputila je javne naručitelje da priznaju stvarne cijene materijala i proizvoda ugrađenih u projekte i izvođačima isplate razliku u odnosu na ugovorene fiksne cijene. S obzirom na to da ugovori o javnoj nabavi radova uglavnom sadrže klauzulu o nepromjenjivosti cijena, temeljem zaključka Vlade javni naručitelji trebali su s izvođačima radova sklopiti dodatke (anekse) tim ugovorima, kojima priznaju troškove na ime rasta cijena materijala u dijelu koji snose naručitelji dok drugi dio rasta tog troška snose izvođači radova.

Iako je Vlada donijela zaključak prije gotovo sedam mjeseci, javni naručitelji još po njemu nisu postupili, a predmetna inicijativa 45 građevinskih poduzeća potvrđuje opravdanost HUP-ovih zahtjeva prema Vladi, ukazujući na veličinu i značenje problema te alarmantnost postojećeg stanja i nužnost hitne provedbe zaključka kako bi se nastavila realizacija investicijskih projekata i očuvala radna mjesta u građevinskom sektoru', upozoravaju iz HUP-a.

Turbulencije na tržištu osjetile su sve proizvodne tvrtke koje se suočavaju s poskupljenjem materijala, dugim rokovima isporuke i skupim prijevozom.

Premda kriza u građevinskom sektoru nije počela jučer, već traje posljednjih nekoliko godina, značajan porast cijena građevinskog materijala i proizvoda počeo je u drugoj polovici 2020. Uslijedili su poremećaji u opskrbnom lancu i nedostatak materijala, a time i obustava projekata. U pitanje dolazi i obnova potresom porušenih područja u Hrvatskoj koja vapi za dodatnim brojem građevinara, oko 10.000 njih, koje se uvozi iz susjednih i azijskih država. Samo za obnovu potresom porušenih područja građevinari trebaju oko 20.000 novih radnika, kojih sada nema na vidiku.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Miroslav Lelas/PIXSELL

No što o svemu kažu proizvođači građevinskog materijala?

Iako je tema poskupljenja energenata došla u fokus posljednjih nekoliko mjeseci, s izazovima u obliku kontinuiranog pritiska na rast cijena energenata, ali i sirovina, NEXE Grupa suočava se s time još od 2021. godine. Sa situacijom je dobro upoznata s obzirom na to da je riječ o regionalnom proizvođaču građevinskih materijala – cementa, betona, agregata, betonskih elemenata, cigle, crijepa i keramičkih pločica – koji okuplja 15 tvrtki u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

'Snažan skok cijena energenata na burzama pratio nas je tijekom 2021., uz rast cijena ostalih materijala i sirovina nužnih u proizvodnji građevinskih materijala, a isto je nastavljeno u 2022. godini. Tome treba dodati snažan utjecaj troškova vezanih uz rast cijena emisijskih jedinica CO2, s kojima se suočava naša najveća tvrtka i okosnica Grupe – tvornica cementa NEXE d.d. Tako je od kraja 2020. godine do danas cijena električne energije na burzi porasla četiri puta, plina osam puta, ugljena skoro sedam puta, a cijena emisijskih jedinica gotovo tri puta.

U takvim okolnostima i naša je industrija primorana u dijelu cijena svojih proizvoda pratiti povećanje troškova s jedne strane, a istovremeno s druge strane fokusirati se na projekte za unaprjeđenje poslovanja – razvoj, modernizaciju, efikasnost i inovacije s naglaskom ponajprije na moderne tehnologije za dekarbonizaciju u skladu s europskim planom smanjenja emisija CO2. Koliko je taj pritisak snažan, govori i podatak da su ukupni poslovni rashodi za 2021. godinu veći za 17 posto u odnosu na 2020. godinu. U ukupnim konsolidiranim troškovima Grupe, udjel troškova energije u 2021. godini iznosi 24 posto. Ako troškovima energije dodamo trošak emisija CO2, udjel tih troškova u ukupnom troškovima u 2021. godini bio je 30 posto. Upravo zbog toga su, strateški promatrano, investicijski projekti NEXE Grupe već nekoliko godina, pa tako i u 2022., usmjereni na projekte iz segmenta energije i emisija CO2, odnosno projekte kojima žele utjecati na smanjenje udjela fosilnih goriva, povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju', ističu iz Grupe.

Novac iz štednje ulaže se u nekretnine

Troškovi materijala i nedostupnost radne snage prvenstveno se odnose na buduću novogradnju te stvaraju dodatne posljedice i više cijene na tržištu nekretnina, na kojem je potražnja veća od ponude. Upozorava na to Vedrana Likan, stručnjakinja za nekretnine i direktorica tvrtke Colliers koja je za tportal prokomentirala navode o tzv. građevinskom krahu.

Vedrana Likan

Vedrana Likan

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

'Izvođači građevinskih radova ne mogu doći do materijala čija cijena raste, otežani su lanci opskrbe, nedostaje željeza, ostalih materijala i sirovina, ali i radne snage. Premda izvođači radova žele nove projekte, u ovom trenutku ne mogu preuzeti taj rizik i ne vide rješenje. Investitori kod planiranja projekta žele fiksne uvjete, no izvođači im ne mogu garantirati izgradnju objekta za fiksnu cijenu zbog stalnih turbulencija na tržištu, a samim time profitabilnost je obostrano ugrožena', kaže Likan.

Ističe kako, unatoč povećanom broju izdanih građevinskih dozvola i povoljnih kamata za zaduživanje i tvrtki i građana, potražnja za stambenim objektima utječe na rast cijena, što stvara sve veći jaz između raspoloživog dohotka građana i visokih cijena stambenih kvadrata kojem svjedočimo posljednjih nekoliko godina, a koji premašuje 2500 eura po kvadratu u velikim gradovima. Također se u Zagrebu smanjio interes za stare nekretnine nakon potresa, stoga su kupci usmjereni na novogradnju. Mnogi i zbog pandemije i rada na daljinu, koji je postao uobičajena opcija, traže veće stanove i kuće u mirnim mjestima.

'Prije dvije godine imali smo rekordne rezultate u gospodarstvu i turizmu, koji je posebno važan zbog rasta privatnog iznajmljivanja i rentijerskog turizma. Svjedočili smo tada i stabilizaciji tržišta, plaća i radnih mjesta, a tako i povećanom interesu za stambenim prostorom, zato smatramo da tržište nekretnina ni ove godine neće biti pred ugrozom. Ljudi ne investiraju toliko u tržište kapitala, a sve više okreću se nekretninama. Novac za nekretnine često se slijeva u veće, sveučilišne gradove poput Zagreba, u kojima roditelji kupuju djeci nekretninu tijekom studija, a koju kasnije iznajmljuju. Banke i čitav sustav dodatno utječu na poticanje kretanja slobodnog kapitala da bude aktivan na tržištu, a ne da ostaje na štednji u banci.

Važno je podsjetiti da će ulaskom u eurozonu početkom sljedeće godine hrvatsko tržište bilježiti i značajan efekt na cijene nekretnina, uz inflaciju i geopolitičku situaciju, jer će novac konverzijom dodatno promijeniti svoju vrijednost. Smatramo da bi za hrvatski građevinski sektor rješenje, i to već srednjoročno, a naročito dugoročno, bio dolazak većeg i jačeg vanjskog developera koji će plasirati veći broj stambenih ključeva jer veći projekti mogu konkurirati cijenama - i u nabavi materijala i radne snage - te ponuditi povoljniju prodajnu cijenu. Već dvije godine razgovaramo sa stranim developerima koji pokazuju interes, naročito za Zagreb, ali i druge gradove, no vrlo je ograničena ponuda većih zemljišta s riješenim imovinsko-pravnim odnosima, jasnim urbanističkim pravilima i spremnima za veće projekte', kaže Likan.

'Važna je brzina reakcije'

Unatoč znatno većim cijenama kvadrata kao posljedice povećanja ulaznih troškova, iz NEXE Grupe kažu da u ovom trenutku svjedoče stabilnoj potražnji na tržištu nekretnina i općenito građevinskih projekata.

'Infrastrukturni i ostali projekti na razini država, lokalnih uprava i slično, projekti financirani sredstvima fondova EU-a, projekti stanogradnje trenutno su stabilni, no uslijed rasta troškova života moguće je usporavanje individualne gradnje. Kriza ovakvih razmjera sigurno će imati utjecaj na europsko gospodarstvo i tržišta, čemu već sad svjedočimo.

Za NEXE Grupu taj utjecaj je vidljiv kroz daljnji pritisak na rast cijena, primarno energenata, ali i kroz izazove u obliku logistike i osiguranja dobave, pa i već ranije ugovorenih energenata (plin, gorivo, ugljen, petrol koks). Sigurno je da je u takvim okolnostima zaista otežanog predviđanja prisutan oprez kod donošenja poslovnih odluka, ali je i važna brzina reakcije i prilagodba ovim izazovnim okolnostima', zaključuju iz NEXE Grupe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!