UDAR NA ROHATINSKOG

Friščić: Bajić mora hitno istražiti HNB

  • Autor: Globus/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 24.08.2011 10:16
  • Objavljeno 24.08.2011 u 10:00
Friščić Kosor šaputanja

Friščić Kosor šaputanja

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

U kritici Željka Rohatinskog zbog toga što nije ništa poduzeo da zašiti građane od kredita u francima pridružio se i čelnik HSS Josip Friščić. No, on je otišao još korak dalje. U intervju za tjednik Globus pozvao je Državno odvjetništvo da hitno istraži poslovanje HNB-a i poslovnih banaka

Dio u kojem čelnik vladajuće koalicije govori o HNB-u prenosimo u cjelosti iz Globusa

Jeste li zadovoljni mandatom guvernera Rohatinskog?

- Tečaj eura nije bio problem dok se nije pojavilo pitanje švicaraca. Moramo se zapitati što je tu radila Narodna banka. Guverner često govori o zaduženosti, a ja vas pitam je li ikad rekao da smo u zadnjih godinu dana zaduženi deset milijardi kuna više, a da nitko nije uzeo kunu kredita nego da su krediti samo preračunati po deviznim klauzulama. Je li se itko upustio u ozbiljnu analizu koliko je tih banaka u Hrvatsko donijelo kapitala u švicarcima pa ga pretvorilo u kune, jer su svi građani dobili kredite u kunama? Gdje je sve plasirano gotovo 200 milijuna kuna štednje hrvatskih građana i nisu li i te naše kune na štednji zapravo kroz bankovne ugovore pretvorene u obaveze u švicarcima? Ako se radi o stečenoj dobiti, u tom području, hvala Bogu, profita ima, i to u neskladu s drugim granama i djelatnostima, a ona je prvenstveno produkt dobre računice, a manje povećanih volumena rada i djelovanja, onda je pitanje što tko radi i na koji način. Važno je stoga da Državno odvjetništvo hitno provjeri HNB i banke

Vi tražite da DORH istraži HNB i banke u Hrvatskoj?

- Tako je. Jer ako je netko bez donošenja švicarskih franaka u Hrvatsku od mame, jer su to banke kćeri, ponudio i zadužio naše građane u istim tim švicarcima, ja se pitam zašto je to bilo dopušteno. Gdje su bili svi ti silni analitičari koji sve znaju i koji su također dopustili pomamu građana zbog obećanja banaka da im kamata neće biti četiri nego tri posto pa su građani uzimali kredite u švicarcima, a ne u eurima? Ako već treba devizna klauzula, po meni bi bilo veće postignuće da se HNB nakon 20 godina izborio da kuna ne bude samo sredstvo plaćanja nego i obračunsko sredstvo. No, HNB nije uspio. Sve drugo mogu biti lijepe riječi i pričice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi