Europska komisija pozdravila je usvajanje 17. paketa sankcija Rusiji koje je odobrilo Vijeće EU-a, a koje imaju za cilj dodatno pojačati pritisak na rusko gospodarstvo i otežati nastavak agresije na Ukrajinu
'Ovaj krug sankcija Rusiji je najopsežniji od početka rata, zajedno s novim hibridnim sankcijama, sankcijama vezanim uz ljudska prava i kemijsko oružje. U ovom 17. paketu uključujemo Surgutneftegas – ruskog naftnog diva – kao i gotovo 200 plovila ruske tajne flote. Dok Putin glumi interes za mir, u pripremi su nove sankcije. Ruske akcije i oni koji Rusiji to omogućuju suočavaju se s teškim posljedicama. Što dulje Rusija ustraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu, naš će odgovor biti oštriji', izjavila je Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije
Sankcije uključuju niz novih mjera usmjerenih na rusku vojnu industriju, energetiku i brodove koji služe za izbjegavanje prethodnih restrikcija.
Pritisak na rusku tajnu flotu
U sklopu novih mjera, EU je proširio sankcije na dodatnih 189 plovila, čime je ukupan broj sankcioniranih brodova povećan na 342. Riječ je o najvećoj zajedničkoj akciji zemalja G7 protiv takozvane 'tajne flote', koja omogućava Rusiji izbjegavanje ograničenja cijena nafte.
Brodovima na popisu zabranjen je pristup europskim lukama te pružanje usluga, što dodatno komplicira ruski izvoz nafte. Prema dostupnim podacima, ruski izvoz sirove nafte već je smanjen za 76 posto od početka sankcioniranja brodova.
Na meti vojni sektor i tehnološka industrija
Ovaj paket sankcija uključuje 31 novu tvrtku povezanu s ruskim vojnoindustrijskim kompleksom, među kojima je 18 ruskih tvrtki te 13 kompanija iz Turske, Vijetnama, UAE, Srbije i Uzbekistana. Sankcionirano je i 75 dodatnih pojedinaca i organizacija koji ugrožavaju teritorijalni integritet Ukrajine ili podržavaju rusku vojnu industriju. Među sankcioniranima nalazi se i ruska brodarska tvrtka Volga Shipping.
Dodatno su proširene i restrikcije na robu dvojne namjene, uključujući kemikalije koje se koriste kao pogonsko gorivo za ruske projektile te rezervne dijelove za precizne alatne strojeve.
Posebnim izuzećem, EU je produljio dozvolu Japanu za prijevoz sirove nafte iz projekta Sahalin-2 do lipnja 2026., kako bi osigurao stabilnu energetsku opskrbu Japana.
Sankcije imaju vidljive posljedice
Ekonomski podaci pokazuju jasne učinke sankcija. Ruski prihodi od prodaje energenata pali su s 100 milijardi eura 2022. godine na 22 milijarde eura u 2024., što je smanjenje od gotovo 80 posto u odnosu na razdoblje prije rata. Rusija se suočava s visokom inflacijom većom od 10 posto te kamatnim stopama od 21 posto, uz značajno smanjenje rezervi u Nacionalnom fondu.
Iako Rusija kontinuirano traži načine izbjegavanja sankcija, EU zajedno s međunarodnim partnerima nastavlja pojačavati napore u borbi protiv takvih aktivnosti. Kako bi se osigurala potpuna primjena sankcija, EU je definirao popis roba visokog rizika koje zahtijevaju posebnu pažnju poduzeća i trećih zemalja.