Ruski naftni div Lukoil objavio je da je u završnoj fazi prodaje imovine u Bugarskoj, upozorivši da bi mogao posegnuti za pravnim lijekom ako Sofija preko posebnog upravitelja prekrši njegova vlasnička prava.
Američko ministarstvo financija uvelo je krajem listopada sankcije Lukoilu i Rosneftu, uz obrazloženje da želi ograničiti ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini. Sankcije su trebale stupiti na snagu 21. studenoga, ali Washington je krajem prošlog tjedna produljio rok za dovršetak transakcija s kompanijom Lukoil International, vlasnikom Lukoilove inozemne imovine, do 13. prosinca.
Rok za zaključivanje transakcija s Lukoilovim bugarskim podružnicama produljen je pak do 29. travnja 2026. godine. Bugarska vlada imenovala je pak prošli petak Rumena Specova, dotadašnjeg šefa porezne uprave, posebnim upraviteljem Lukoilove imovine, na temelju zakona koji je parlament izglasao po hitnom postupku, odredivši nastavak svih poslovnih aktivnosti rafinerije Lukoil Neftochim Burgas i mreže benzinskih postaja. Sofija je na posebnog upravitelja prenijela i ovlasti koje mu omogućuju prodaju udjela u rafineriji.
U srijedu je ruski div objavio da priprema prodaju imovine u Bugarskoj.
"Lukoil poduzima sve potrebne korake za dovršetak prodaje rafinerije, mreže benzinskih postaja i druge imovine u Bugarskoj novim vlasnicima i očekuje da aktivnosti posebnog upravitelja neće spriječiti taj proces", stoji u izjavi objavljenoj u srijedu. Očekujemo da će posebni upravitelj osigurati kontinuirano poslovanje bugarskih podružnica i isporuke goriva na bugarsko tržište, uz strogo pridržavanje odredbi primjenjivog zakona, stoji u priopćenju kompanije.
Lukoil zadržava pravo na traženje pravnog lijeka ako njegova prava i legitimni interesi budu prekršeni, dodaje se u priopćenju. Prodaju rafinerije u Bugarskoj ruska naftna kompanija najavila je još krajem prošle godine. Tijekom više od 25 godina poslovanja Lukoil je u Bugarskoj uložio više od 4,5 milijardi dolara, naglasili su u priopćenju objavljenom u srijedu.
Sankcije omele transakciju
Prošli petak ruska kompanija objavila je da pregovara o prodaji svoje međunarodne imovine s nekoliko potencijalnih kupaca, naglasivši da namjerava osigurati nesmetano poslovanje inozemnih projekata tijekom njihove prodaje i prijenosa vlasništva kako bi se izbjegli poremećaji u opskrbi energentima i sačuvala radna mjesta.
Turski list Patronlar Dunyası izvijestio je prošli tjedan da konglomerat Cengiz Holding i azerbajdžanska državna naftna kompanija SOCAR ustraju u planiranoj kupnji Lukoilove rafinerije u Bugarskoj. Turski građevinski, energetski, rudarski i turistički konglomerat i SOCAR dostavili su ponudu prije nešto više od godinu dana, nadmašivši međunarodnu konkurenciju, citirala je ruska novinska agencija Interfax navode turskog lista.
Vlasnik turskog konglomerata Mehmet Cengiz naglasio je u intervjuu za Patronlar Dunyası da njegova tvrtka ne namjerava povući ponudu za Lukoilovu rafineriju u Bugarskoj.
"Sankcije su uvedene u trenutku kad smo bili na korak od potpisivanja (ugovora - op. ur.). Nismo odustali, proučavamo moguće mjere, s obzirom na pravni aspekt", rekao je čelnik Cengiz Holdinga.
Među zainteresiranim kupcima bili su, prema navodima azerbajdžanskih medija, i kazahstanska državna naftna kompanija KazmunayGas, međunarodna trgovačka kuća Vitol, turski mirovinski fond Oyak i mađarska naftna i plinska tvrtka MOL.
Zainteresiran i MOL?
Interes MOL‑a potvrdio je prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.
"Lukoil, privatna ruska kompanija, želi prodati jednu od svojih rafinerija. Otvorili su natječaj, a MOL je bio među sedam kompanija, koje su dostavile ponudu, i to jedini iz Europske unije", rekao je Orban u prosincu prošle godine, citirala je bugarska novinska agencija BTA navode sa službene stranice mađarskog premijera.
Upitan je li o toj temi razgovarao s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom, tadašnji bugarski ministar energetike Vladimir Malinov rekao je početkom prosinca 2024. da je mađarska strana na sastanku izrazila interes za rafineriju u Burgasu.
Među sudionicima natječaja koji su dostavili ponude za većinski udio u rafineriji bila je i jedna mađarska kompanija, dodao je tadašnji bugarski ministar energetike.