Prema informacijama iz industrijskih i diplomatskih krugova, Bruxelles razmatra popuštanje planirane zabrane prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035., ali uz novi, znatno stroži paket obveza za komercijalne flote, piše Handelsblatt.

Privatni kupci bi nakon 2035. i dalje mogli kupovati nove automobile s benzinskim ili dizelskim motorima, ali kompanije, leasing kuće i rent-a-car operateri morali bi ubrzano elektrificirati vozne parkove.

Stroge kvote za 'službene aute' kao uvjet

Trenutačno se raspravlja o obveznoj 'električnoj kvoti' od 50 posto za nove službene automobile, vozila iz leasinga i rent-a-car flota do 2027., te čak 90 posto do 2030. U jednom trenutku na stolu je bio i prijedlog o stopostotnoj elektrifikaciji službenih flota.

Plan nazvan Greening Corporate Fleet trebao bi biti predstavljen 10. prosinca, paralelno s novom uredbom o ugljičnom dioksidu i baterijskom strategijom. Pod 'poslovnim flotama' misli se na sva vozila registrirana na tvrtke - od službenih automobila do testnih vozila.

Dodatni teret za industriju ne stiže u idealnom trenutku. Profitne marže proizvođača već su smanjene zbog sporijeg rasta potražnje za električnim autima, dok veliki rent-a-car igrači poput Sixta, Hertza i Europcara sve više bježe od električnih modela zbog visokih troškova popravaka i nižih cijena pri preprodaji. Član uprave Sixta Nico Gabriel upozorava na 'de facto ranije nastupanje zabrane benzinca'.

Von der Leyen spremna na kompromis, ali uz cijenu

Za dogovor je nadležan europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas, no projekt osobno gurа predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, koja u tome vidi način da se spasi njezin 'Zeleni plan' i cilj klimatske neutralnosti do 2050.

Ona je navodno spremna olabaviti uvjete o potpunoj elektrifikaciji do 2035., ali samo ako poslovne flote dobiju obvezu puno brže elektrifikacije. Kompanije čine oko 60 posto svih novih registracija u Europi, a u Njemačkoj još i više.

U Bruxellesu se raspravlja i o dodatnim poticajima: plug-in hibridi i vozila s tzv. 'range extenderom' možda bi se mogla proći kao emisijski neutralna. Također, razmatra se nacionalno prilagođavanje pravila, primjerice kroz poreznu politiku. U Njemačkoj bi porezne olakšice za službena vozila mogle u budućnosti vrijediti isključivo za potpuno električne modele.

Industrija: 'Zamijenili ste jednu zabranu drugom'

Automobilski sektor upozorava da plan riskira niz negativnih posljedica: opasnost od naglog rasta troškova za flote i leasing kuće, dugoročna ovisnost o Kini u opskrbi baterijama, pad vrijednosti rabljenih e-vozila što ruši profit, mogućnost 'Havana efekta' - tvrtke zadržavaju stare benzince umjesto prelaska na električne.

Prema podacima ICCT-a, e-vozila su u prva tri kvartala 2025. činila oko 17 posto ukupne prodaje u EU-u, daleko ispod ciljeva koje Bruxelles projicira.

BMW-ov šef Oliver Zipse kaže da se prelaskom isključivo na bateriju povećava ovisnost o Kini, koja trenutačno drži 70 posto svjetske proizvodnje baterijskih ćelija. On i Mercedesov šef Ola Källenius traže model izračuna emisija ugljičnog dioksida Beyond Tailpipe, koji bi pratio cijeli životni ciklus vozila, ne samo ispušne plinove.

Dan odluke se bliži

Dan prije božićne stanke u Bruxellesu, Komisija će predstaviti veliki paket regulacija ugljičnog dioksida, uključujući i konačno rješenje za 2035. Industrija upozorava na loš ishod za njih, kojim god putem Komisija krenula.

'Pomakne se spor oko jedne zabrane, ali se stvara druga koja vodi do istog ishoda. To je ludilo', kaže jedan predstavnik industrije.

Bruxelles se, međutim, ne želi povući: bez snažnog rasta elektrifikacije poslovnih flota, klimatske ciljeve, barem one koje su postavljeni, bi će gotovo nemoguće ostvariti.