Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2025. godine, dvije trećine Hrvata ima višak kilograma, što Hrvatsku postavlja na vrh Europske unije po stopi debljine. Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u Europi, uz pet mediteranskih zemalja u samom europskom vrhu.​

To znači da svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, dok u Europi je to slučaj sa svakim četvrtim djetetom. Neka predviđanja kažu da će u RH do 2030. godine nastaviti se rasti broj odraslih osoba koji pate od viška kilograma, što dovodi do predviđene brojke od 2,13 milijuna odraslih osoba s povišenim indeksom tjelesne mase.​

Kardiovaskularne bolesti (KVB) već desetljećima predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Prema raspoloživim podacima iz 2023. godine, od posljedica kardiovaskularnih bolesti preminulo je 19.937 osoba, što čini 38,9 posto ukupno umrlih. Ishemijske bolesti srca zauzimaju prvo mjesto vodećih uzroka smrti s udjelom od 11,5 posto dok hipertenzivna bolest slijedi s 9,5 posto.

U 2024. godini situacija se dodatno pogoršala - od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 20.341 osoba, odnosno 39,8 posto od ukupno umrlih. Debljina je jedan od vodećih uzroka kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta.​

Liječnici naglašavaju i da debljina nije samo estetski problem, već ozbiljan čimbenik rizika za razvoj više od 200 različitih zdravstvenih komplikacija, među kojima kardiovaskularne komplikacije zauzimaju vodeće mjesto.​

Arterijska hipertenzija

Prekomjerna težina i pretilost izravno doprinose razvoju arterijske hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), koja je najčešća komplikacija pretilosti. Već kod umjerene pretilosti primjećuje se nezavisan, povišen rizik od razvoja koronarne bolesti koji iznosi 45 posto.

Rezistentna arterijska hipertenzija, koja je česta kod osoba s debljinom, nosi dva puta viši rizik od infarkta miokarda i moždanog udara u osoba s koronarnom bolesti. Svako povećanje tjelesne mase za prosječno 3,9 kg povisuje rizik od akutnog koronarnog događaja za 64 posto, bilo kakvog kardiovaskularnog događaja za 85 posto, te ukupnog mortaliteta za 124 posto.​

Debljina, posebno visceralni tip pretilosti (masno tkivo nakupljeno u području trbuha), uzrokuje hiperlipidemiju - povišene razine masnoća u krvi. Visceralnu pretilost nazivaju kardiovaskularnim 'toksičnim' organom jer utječe na inzulinsku rezistenciju i povišene vrijednosti apolipoproteina.​

Nakupljanje masnih tvari u krvnim žilama uzrokuje aterosklerozu - stvrdnjavanje arterija koje povećava rizik od krvnih ugrušaka, moždanih i srčanih udara. Debljina intima-medija kompleksa karotidne arterije, koja predstavlja indikator ateroskleroze, značajno je povećana kod osoba s prekomjernom težinom.​

Visoka razina masnoće u tijelu uzrokuje povećanu brzinu otkucaja srca i povišeni tlak u arterijama, što dovodi do srčanog zatajenja. Debljina uzrokuje strukturalne promjene u srcu, uključujući proširenje srčanih komora i povećanje srčane mase.​

Atrijska fibrilacija

Ubrzana srčana frekvencija kod debljine može dovesti do pada krvnog tlaka i srčanog popuštanja, što dodatno narušava kardiovaskularnu funkciju.​

Postoji jasna veza između pretilosti i pojave atrijske fibrilacije, najčešćeg poremećaja srčanog ritma. Pretile osobe imaju prosječno 40 posto veći rizik za fibrilaciju atrija u odnosu na osobe normalne težine.​

Rizik se povećava proporcionalno s indeksom tjelesne mase - što je viši BMI, veća je vjerojatnost nastanka atrijske fibrilacije koja se odnosi na nepravilno i brzo titranje atrija, umjesto normalnih, sinkroniziranih kontrakcija, što sprječava srce da učinkovito pumpa krv. Ova nepravilnost povećava vjerojatnost za nastanak krvnih ugrušaka koji mogu putovati od srca do mozga i uzrokovati moždani udar.​

Imate neko pitanje? Postavite pitanje doktorici

Brojni zdravstveni problemi

Debljina uzrokuje endotelnu disfunkciju - oštećenje unutarnje stijenke krvnih žila koja regulira krvni protok i vaskularni tonus. Dok je fenotip zdrave endotelne stanice antikoagulantni, protuupalni i vazodilatacijski, endotelna disfunkcija karakterizirana je proupalnim, protrombotskim i vazokonstrikcijskim fenotipom.​

Visceralno masno tkivo predstavlja stanje kronične upale u organizmu s abnormalnim odgovorom hormonalnog i imunološkog sustava. Ova kronična upala dodatno oštećuje kardiovaskularni sustav i ubrzava razvoj ateroskleroze.

​Liječnici upozoravaju i da debljina dovodi do šećerne bolesti tipa 2 i inzulinske rezistencije, koja dodatno pogoršava kardiovaskularno zdravlje. Kombinacija hipertenzije, dislipidemije, inzulinske rezistencije i abdominalne pretilosti stvara metabolički sindrom - snažan prediktor kardiovaskularnih bolesti.​

Prevencija i djelovanje

Dobar dio kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti - čak 80 posto bolesti srca i moždanog udara može se izbjeći kontrolom čimbenika rizika. Čak i mala smanjenja tjelesne težine mogu značajno smanjiti rizik, uz povećanje tjelesne aktivnosti i redovito praćenje krvnog tlaka, kolesterola i razine šećera u krvi.​

Važno je napomenuti da je endotelna disfunkcija reverzibilna - uklanjanje rizičnih čimbenika, uzimanje odgovarajuće terapije i promjena životnih navika mogu vratiti normalnu endotelnu funkciju.​

Inače, Hrvatska je 2024. godine usvojila Akcijski plan za prevenciju debljine 2024.-2027., čiji je cilj smanjiti opterećenje debljinom kroz promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika, a paralelno se provodi Nacionalni program 'Živjeti zdravo' usmjeren na promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.