Šefčović je rekao da bi EU mogla financirati projekte u Australiji putem vlasničkih udjela, dugoročnih ugovora o otkupu ili zajedničkih ulaganja. "Napravili smo prvi takav odabir projekata za koje bismo službeno izrazili svoj interes. Mislim da bi taj popis trebao biti objavljen vrlo, vrlo brzo", najavio je.

Izjavio je da bi financiranje projekata moglo uključivati Europsku investicijsku banku, kao i nacionalne razvojne banke i industrijske tvrtke koje bi mogle unaprijed platiti kako bi osigurale opskrbu australskim sirovinama.

EU želi pristup ključnim mineralima poput litija i rijetkih zemnih metala, koji su ključni za industrije od umjetne inteligencije do obrane. Ranjivosti u lancu opskrbe ove su godine došle u oštar fokus, a dominantni proizvođač Kina ograničava izvoz u trgovinskom sukobu sa Sjedinjenim Državama, analizira Reuters.

Šefčović je rekao je da EU uči od japanskog načina rješavanja sigurnosti opskrbe kritičnim mineralima, koji se temelji na strateškim ulaganjima u rudnike i pogone za preradu. "I mi želimo ići u tom smjeru", poručio je.

Kazao je i da je Europa posljednjih godina zbog ovisnosti o resursima bila prisiljena plaćati visoke cijene. "Počelo je s ruskom naftom i plinom. Znamo koliko smo preplatili te energente kada smo se morali vrlo brzo diversificirati. Vidimo i kako smo sada 'pritisnuti' s čipovima i nekim kritičnim sirovinama“, kazao je Šefčović.

Što se tiče sporazuma između Australije i EU-a o slobodnoj trgovini, Šefčović je novinarima u Melbourneu izjavio da očekuje još jedan krug razgovora početkom sljedeće godine.

Prethodni pokušaj postizanja trgovinskog sporazuma propao je 2023. godine, a službena Canberra je željela više mogućnosti za prodaju poljoprivrednih proizvoda u Europi. EU, pak, traži veći pristup australskim kritičnim mineralima i niže carine na proizvedenu robu, piše Reuters.