"Od 1. siječnja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preuzima isplatu i kontrolu državnih poticajnih sredstava upravo za treći mirovinski stup. Na taj način želimo unaprijediti sustav individualne kapitalizirane štednje i jedna od sljedećih izmjena ići će u tom smjeru'', rekao je Piletić u Hrvatskom saboru.

Zastupnici raspravljaju o izmjenama i dopunama dvaju zakona, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

"Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima dodatno se propisuje obveza mirovinskom društvu da jednom godišnje izvještava Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o troškovima i naknadama dobrovoljnih mirovinskih fondova", kazao je ministar.

Transparentno i sustavno izvještavanje

Piletić je ustvrdio da će se na taj način osigurati transparentno i sustavno izvještavanje o troškovima mirovinskih društava koji su ključni za zaštitu interesa članova i korisnika.

Također, zakonskim izmjenama Hrvatska se usklađuje s europskim direktivama o pružanju centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima.

"Jednostavan pristup pouzdanim podacima svakako je važno za poslovanje svih dionika, posebno za ulagače kako bi donosili dobre, informirane i društveno odgovorne odluke o ulaganjima", naglasio je Piletić.

SDP podržava izmjene

Iz Kluba SDP-a najavili su da će podržati predložene izmjene zakona. No, zastupnik Mišo Krstičević istaknuo je da je snažna ekonomija jedini način koji će osigurati financijsku sigurnost u starosti.

"Ako naša djeca i unuci budu radili kvalitetne poslove i dobro zarađivali, i nama će biti dobro. Danas se većina ekonomista slaže da je novac koji dajemo obveznim mirovinskim fondovima puno bolje uložiti u izgradnju održive, proizvodne infrastrukture, u tvornice na primjer", poručio je.

Drugi je prijedlog ukidanje obveznih uplata u drugi mirovinski stup, dodao je Krstičević.

"Dobrovoljni mirovinski fondovi bili bi dobro mjesto za prebaciti taj novac, pa neka ljudi s tim novcima uistinu rade što je njihova dobra volja. To bi bio dobar put za izlazak iz ropstva financijske oligarhije'', rekao je SDP-ov zastupnik.

'Za veće mirovine u budućnosti ključno gospodarstvo'

Zastupnik Mosta Ivica Ledenko složio se da je za veće mirovine u budućnosti ključno gospodarstvo.

"Struktura našeg BDP-a pokazuje da 60 posto čine usluge. A mi kroz te usluge prodajemo tuđe proizvode tuđih ekonomija. Ubrizgali smo u zadnjih deset godina preko osam milijardi eura u poljoprivredne poticaje, ali poljoprivreda tone. Industrijska proizvodnja tavori na oko 20 posto", naglasio je.

Starenje stanovništva, iseljavanje radno aktivnih ljudi i nizak natalitet stvaraju pritisak na prvi mirovinski stup, napomenuo je zastupnik Mosta, a samo 26 posto zaposlenih pronašlo je svoje mjesto trećem mirovinskom stupu.

Damir Bakić iz kluba Možemo osvrnuo se na Zakon o osiguravajućim mirovinskim društvima, prema kojemu će umirovljenik moći s osiguravajućim društvom ugovoriti neki drugi način usklađivanja mirovina, različit od usklađivanja po stopi promjene cijena.

'Mirovinski fondovi funkcioniraju vrlo dobro'

"To može stvoriti još veću zbrku i nesnalaženje kod osiguranika. Velika većina njih neće moći adekvatno usporediti stvarnu vrijednost mirovina, dakle mirovine koja se usklađuje po stopi promjene cijena, mirovine koja su uopće ne usklađuje i mirovine koja se usklađuje nekako drugačije", kazao je Bakić.

Zastupnica HDZ-a Majda Burić ocijenila je da i obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi funkcioniraju vrlo dobro.

"Trenutno gotovo duplo više korisnika bira kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, što je jasan pokazatelj da je nedavna reforma sustava kapitalizirane štednje točno pogođena i prilagođena", rekla je.

U proračunu za iduću godinu, svaki četvrti euro predviđen je za mirovine i njihovo povećanje, što je dokaz jačanja socijalne države, poručila je Burić.