Iako je Peking nedavno ponovo omogućio isporuke, učinio je to uz stroge uvjete, što povećava neizvjesnost i prijeti stabilnosti lanca opskrbe.

Kina, koja gotovo u potpunosti kontrolira svjetsko tržište rijetkih metala, u travnju je uvela nova pravila za izdavanje izvoznih licenci. No nedostatak jasno definiranog sustava doveo je do praktičnog zastoja izvoza, što je izazvalo nestašicu kod zapadnih proizvođača elektromotora. Volkswagen je među prvima potvrdio da su ipak dodijeljene prve dozvole za izvoz, ali i upozorio da je sustav i dalje nepouzdan, piše WiWo.

Prema navodima kineskog poslovnog magazina Caixin, Ministarstvo trgovine počelo je ponovno izdavati licence, a jedna od najvećih kompanija u tom sektoru, Baotou Tianhe Magnetics Technology, izvijestila je da je među prvima dobila odobrenje. Ta tvrtka opskrbljuje magnetima brojne europske proizvođače, uključujući Volkswagen, Bosch i Brose.

No stručnjaci upozoravaju da to ne znači kraj problemima. 'Licencu možete dobiti, ali se ona može povući zbog bilo kojeg birokratskog razloga', rekao je anonimni izvor iz jednog njemačkog proizvođača. Prema nekim navodima, Kina odbija izdavati dozvole ako postoji mogućnost da sirovine završe na američkom tržištu.

Kriza već kuca na vrata

Christian Grimmelt iz savjetodavne tvrtke Berylls upozorava da su zalihe u mnogim tvrtkama dostatne tek za četiri do šest tjedana, nakon čega će doći do prekida proizvodnje. 'Rast elektromobilnosti u Europi mogao bi biti ozbiljno ugrožen', kaže Grimmelt. Upozorava i na skok cijena – rijetki zemni metali trenutačno su 40 do 50 posto skuplji nego prije nekoliko mjeseci.

Iako njemački proizvođači vozila zasad izbjegavaju konkretne prognoze, svi priznaju da je situacija vrlo nestabilna. Mercedes navodi da 'pažljivo prati i analizira situaciju', ali da je teško predvidjeti buduće događaje. Volkswagen tvrdi da zasad nema problema s opskrbom, ali priznaje da njihovi dobavljači intenzivno rade na dobivanju potrebnih izvoznih licenci.

Geopolitička igra moći

Potez Pekinga dolazi u trenutku napetosti u trgovinskim odnosima s Europom i SAD-om. Iako su početne zabrane izvoza rijetkih zemnih metala bile odgovor na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, sada se sve više čini da Kina koristi kontrolu nad strateškim sirovinama kao sredstvo pritiska.

Rijetki zemni metali predstavljaju ključni element moderne tehnologije – koriste se ne samo u automobilima, već i u elektronici, obrani i obnovljivim izvorima energije. Kina, koja posjeduje više od 85 posto svjetskih kapaciteta za preradu tih materijala još je osamdesetih odlučila postati ono što je za naftu Bliski istok – globalni lider u tom sektoru.

Propuštena prilika Europe

Unatoč ranijim krizama, Europa nije razvila održivu strategiju za smanjenje ovisnosti o kineskom tržištu. 'Automobilska industrija nije dovoljno naučila iz prošlih nestašica', kaže Grimmelt. Ulaganje u veće zalihe ili reciklažu rijetkih zemnih metala iznimno je skupo i dugotrajno, no bez toga nema dugoročne sigurnosti opskrbe.

Neki proizvođači ipak traže alternativna rješenja. BMW i Renault razvijaju elektromotore koji ne koriste rijetke zemlje, dok Mercedes radi na smanjenju njihove količine u novim modelima, poput CLA. No i sami priznaju da bez potpore industrijske politike na razini EU-a, tzv. derisking (smanjenje ovisnosti o Kini) u proizvodnji dugoročno neće biti moguć.