Europska središnja banka do kraja ove godine trebala bi završiti fazu pripreme alata za uvođenje digitalnog eura, oko kojeg se već godinama lome koplja. Intencija Europske središnje banke je učiniti gotovinu dostupnom svim građanima bez naknada i u digitalnom obliku. No, uz teorije zavjere koje su se pojavile, pravo je pitanje kako će digitalni euro funkcionirati u sredinama u kojima se još plaća gotovim novcem
Financijsko tržište već desetljećima ne ovisi isključivo o gotovom novcu. Razvojem brojnih online rješenja pojavili su se i različiti načini plaćanja.
Brojne popularne platforme tako nude usluge usporedive s onima komercijalnih banaka. Građani i tvrtke pritom, svjesno ili ne, odvajaju dio novca za naknade. Kako se u Hrvatskoj nedavno povela rasprava o bankarskim naknadama zbog želje Ministarstva financija da proširi opciju besplatnog računa na sve zainteresirane građane, tako središnje banke država članica eurozone, uz vodstvo Europske središnje banke (ECB), razvijaju nov sustav plaćanja.
Riječ je o digitalnom euru, a on, kako se moglo čuti na 31. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, zapravo i nije tolika novost. Naime Bahami, Jamajka, Nigerija, Kina i Brazil već imaju vlastite digitalne valute. U egzotičnim zemljama broj njihovih korisnika je razmjerno malen, a u Kini i Brazilu ti su modeli dostupni u nešto širem opsegu.
vezane vijesti
Zalihe gotovine u digitalnom obliku
Intencija ECB-a je ponuditi svoje zalihe gotovog novca u digitalnom obliku svim građanima eurozone.
'Sad smo u fazi pripreme te ona traje do kraja ove godine. U istraživačkoj fazi imali smo naglasak na dizajn, a u ovoj više na implementaciju i rješavanje problema. Imamo alate i testirali smo ih u institucijama i kod korisnika', rekla je Evelien Witlox iz ECB-a.
Iako rijetki imaju vlastitu digitalnu valutu, ECB se odlučio na nju zbog mnoštva dobrobiti koje vidi u njoj. Na konferenciji je nekoliko puta naglašeno da će digitalni euro biti besplatan za korisnike, odnosno građane i tvrtke. Doduše, postojat će i opcije koje će ipak trebati platiti.
'Imamo disperzirane načine plaćanja. Većina će koristiti neeuropske načine plaćanja, a čak dvije trećine transakcija obavlja se putem Mastercarda i Vise. Mislim da je uvođenje digitalnog eura važno za stratešku neovisnost, ali i zbog toga što plaćamo za te transakcije', ustvrdila je Witlox, a Birgit Niessner iz Austrijske središnje banke dodala je da Europljani plaćaju tri milijarde eura naknada Visi i Mastercardu svake godine, čak i uz činjenicu da su one uredbama ograničene na 0,3 posto transakcije.
Smanjenje troškova
Europsko vijeće i Parlament usuglašavaju pravni okvir koji bi to trebao regulirati. Zasad se zna samo to da će digitalni euro podsjećati na u posljednje vrijeme vrlo popularne načine online plaćanja.
'Digitalni euro sličan je Revolutu, ali ne držite novac na računu u komercijalnoj banci, nego na računu u središnjoj banci. Neprofitan je, vjerojatno će ostati jeftin i prilagođen je offline plaćanju. Ako sva kućanstva imaju wallet, možete im direktno slati novac, umjesto ispisivanja čeka i odlaska u banku.
On smanjuje troškove komercijalnih banaka, a koje dio depozita prebacuju centralnim bankama. Imamo 285 milijuna ljudi starijih od 16 godina i ako imaju 3000 eura na računu, to je 855 bilijuna eura, a ukupni prihodi svih kućanstava su 10 bilijuna eura, ali plaćaju transakcijske naknade od, recimo, 10 posto. S digitalnim eurom toga nema', objasnio je Christian Kopf iz Union Investment Groupa.
Bivši guverner HNB-a Marko Škreb istaknuo je da gotov novac svugdje u svijetu čini oko 10 posto BDP-a, a u Skandinaviji čak i manje. Dodao je da se gotovina uglavnom smatra imovinom centralnih banaka, zbog čega je one nastoje i na ovaj način staviti na tržište.
Digitalne teorije zavjere
No rasprava o digitalnom euru vodi se već četiri godine, otkako su počele pripreme za njegovo uvođenje. U tom razdoblju pojavile su se brojne 'teorije zavjere', od toga da će država kontrolirati kako građani raspolažu novcem pa do toga da će se njime ukinuti kovanice i novčanice. Sudionici rasprave ustvrdili su da ništa od toga nije točno.
'Oduvijek imamo gotovinu i nijedna banka nije zapala u probleme zbog nje. Sad imamo digitalnu gotovinu i to je odjednom postao problem. Korištenje gotovine je ionako palo sa 72 na 53 posto u ukupnom broju transakcija. Za 20-30 godina gotovina će se i dalje koristiti, no jedini način za to bit će odlazak u privatnu kompaniju, gdje ćete dati novac i pitati za ponudu modela plaćanja', ustvrdila je Witlox.
Najveće je pitanje zapravo hoće li digitalni euro zaista biti dostupan svima. Dok se u skandinavskim zemljama gotovina skoro uopće više ne koristi, u srednjoj i jugoistočnoj Europi ona je još uvijek vrlo važno sredstvo plaćanja. Mnogima i jedino, s obzirom na to da nemaju pristup bankomatima, a pritom imaju minimalna digitalna znanja i mogućnosti.
Offline u slavonskom selu
Austrijanka Niessner stoga je na primjeru slavonskog sela objasnila kako će funkcionirati offline digitalni euro.
'Instant plaćanje ne radi u Europi onako kako bi trebalo. Imamo nekakvo jedinstveno tržište, ali ne možemo usporediti jednu državu sa svih 20 njih u eurozoni. U Švedskoj je problem kako izdavati gotovinu, a recimo u malom slavonskom selu, gdje živi 20 starijih ljudi koji nemaju mobitel, bankovni račun i internet - oni bi mogli svojom karticom jedan drugome potpuno anonimno prebaciti 20 eura. U ta sela je skupo staviti bankomate, ali imat ćemo offline digitalni euro te će se on u takvim situacijama ponašati kao gotovina', ustvrdila je Niessner.
Rasprava o digitalnom euru svakako će biti sve do njegove primjene u praksi. Pritom će zagovaratelji i skeptici, kojih ima i u financijskim krugovima, davati svoje argumente za ili protiv. U svakom slučaju, digitalni euro je, kako se zasad čini, neminovnost koja bi nas mogla dočekati krajem ovog desetljeća. No on neće zamijeniti ili ukinuti gotovinu i druge modele plaćanja, one na koje su građani diljem EU-a već navikli.
