Program SAFE dolazi u trenutku kada je Europska unija suočena s potrebom redefiniranja svoje sigurnosne uloge u svijetu, osobito nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o obustavi američke vojne pomoći Ukrajini. Europski povjerenik za obranu, Litavac Andrius Kubilius, najavio je kako očekuje da će mnoge članice zatražiti EU-zajmove u sklopu SAFE-a.

‘Članice će uzimati te zajmove i koristiti ih za zajedničku nabavu s Ukrajinom i za njezine potrebe’, rekao je Kubilius za britanski Guardian, istaknuvši kako će program omogućiti i jaču koordinaciju u razvoju obrambene industrije.

Nakon službenog usvajanja programa sljedećeg tjedna, članice će imati šest mjeseci za predstavljanje vlastitih projekata koje žele financirati. Među prvima koje su najavile sudjelovanje su Njemačka i Poljska, dok Francuska, Italija i Španjolska zasad oklijevaju zbog opreza prema novom zaduživanju.

Velika Britanija se vraća u europske sigurnosne procese

Unatoč izlasku iz EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo dobit će priliku sudjelovati u obrambenim projektima financiranim iz SAFE-a. U ponedjeljak je potpisan novi sigurnosni pakt između EU-a i UK-a koji otvara vrata britanskim obrambenim kompanijama, iako London neće imati pristup samim zajmovima jer su oni rezervirani isključivo za članice Unije.

Kubilius je ovaj dogovor opisao kao strateški ključan. ‘Ne možemo zamisliti sigurnosnu arhitekturu Europe bez Velike Britanije, ali ni bez Ukrajine’, poručio je, referirajući se na rusku prijetnju i američki fokus na Indo-Pacifik.

Europa mora preuzeti veću odgovornost

Povjerenik Kubilius naglasio je kako Europa ne može više očekivati da će Sjedinjene Države vječno preuzimati teret njezine obrane. ‘Ne možemo se žaliti da 340 milijuna Amerikanaca ne želi vječno braniti 450 milijuna Europljana od 140 milijuna Rusa’, izjavio je, dodavši da je nužno izbjeći ‘ljutiti i kaotični razvod s Amerikom’.

S obzirom na sve izraženiju neizvjesnost oko američke pomoći, Bruxelles razmatra realnu mogućnost da samostalno nadomjesti tu potporu. Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela navodi da bi Europa trebala izdvajati 0,21 posto svog BDP-a kako bi u potpunosti zamijenila američke iznose, što je više nego dvostruko u odnosu na trenutnih 0,1 posto.

‘Dodatnih 0,1 posto naravno nije ništa, ali također nije nešto što bi uništilo naše financije’, rekao je Kubilius.

Iluzija o miru s Putinom

Kubilius je bio jasan i kada je riječ o pokušajima postizanja mira između Ukrajine i Rusije, upozorivši da se ne treba zanositi iluzijama o miroljubivim namjerama Kremlja. ‘Iluzija je vjerovati da Putin želi mir. Put do pravednog mira je kroz snagu, a ne kroz popuštanje’, poručio je.

Bivši litavski premijer, koji je polovicu života proveo u Sovjetskom Savezu, uvjeren je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo agresiju na Ukrajinu jer se boji demokratskog utjecaja. ‘Ukrajinski uspjeh, iz Putinove perspektive, najveća je prijetnja. Ako Ukrajina uspije, to bi moglo inspirirati promjene i unutar Rusije’, zaključuje.

Financijske razlike među članicama

Iako je Europska komisija pozvala na snažniju vojnu potrošnju, unutar Unije i dalje postoje značajne razlike u pristupu. Dok neke zemlje poput Poljske već ulažu značajna sredstva, druge – među kojima su Francuska, Italija i Španjolska – spadaju među najmanje izdašne donatore Ukrajini i oprezno pristupaju ideji novog zaduživanja.

Prema podacima iz Kiela, do treće godišnjice invazije Europa je Ukrajini pružila 62 milijarde eura vojne pomoći, dok su SAD osigurale 64 milijarde. Kada se ubroje i humanitarna i financijska sredstva, Europa je poslala 70 milijardi, dok su SAD stale na 50 milijardi.

U tom kontekstu, SAFE predstavlja test europske solidarnosti i sposobnosti da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost – bez oslanjanja na tradicionalnog saveznika preko Atlantika.