To i ne čudi s obzirom na golem teritorijalni i strateški ulog koji Rusija ondje ima – čak 53 posto obale Arktičkog oceana pripada Rusiji, a prema podacima Arktičkog instituta, ondje živi i radi oko 2,5 milijuna Rusa.

'Očito je da uloga i važnost Arktika, kako za Rusiju, tako i za cijeli svijet, raste. Nažalost, jača i geopolitička konkurencija, borba za pozicije u toj regiji', izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon NATO-ovih vojnih vježbi održanih u Norveškoj u ožujku, u kojima je sudjelovalo više od 10.000 vojnika iz devet savezničkih zemalja.

Arktik je ruska strateška zona – vojno, gospodarski i simbolički

Za Rusiju Arktik ima višestruko značenje – ekonomski, sigurnosni i simbolički. Ondje se nalazi velik dio njezine energetske i rudarske industrije, uključujući važne projekte eksploatacije nafte, plina i ruda. Osim toga, kroz Sjevernomorsku rutu – plovni put između Europe i Azije, koji prolazi ruskim teritorijem – odvija se sve značajniji promet.

'Danas Arktik već donosi 7,5 posto ruskog BDP-a i više od 11 posto izvoza', izjavio je ruski ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika Aleksej Čekunkov za list Rossijskaja gazeta, prenosi CNBC.

Dodao je da Rusija 'provodi investicijske projekte svjetskih razmjera' i razvija 'najveću mrežu arktičkih gradova na svijetu'. Istaknuo je i golemu važnost Sjevernomorske rute, koja, prema njegovim riječima, 'skraćuje pomorski put između Europe i Azije za 40 posto'.

Vojne vježbe i sankcije: Dvije strane arktičke medalje

Reakcija Rusije na jačanje NATO-ove prisutnosti nije bila samo verbalna. Odmah nakon NATO-ovih vježbi u Norveškoj, ruska Sjeverna flota izvela je svoje vježbe u Arktiku s 20 brodova i oko 1500 vojnika, izvijestila je agencija Interfax.

U isto vrijeme Rusija pokušava očuvati svoju ekonomsku snagu u regiji usprkos sankcijama koje je Zapad uveo nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. One su pogodile ključne projekte kao što su Arctic LNG 2 i megaprojekt Vostok Oil, no Rusija se prilagodila, koristeći tzv. flotu iz sjene – brodove koji zaobilaze sankcije izvozeći energente kupcima koji ih i dalje žele.

Marie-Anne Coninsx, bivša veleposlanica EU-a za Arktik, upozorava: 'Arktik je od ključnog strateškog značenja za Rusiju, i gospodarski i sigurnosno. Upravo prihodi iz Arktika omogućili su Rusiji da financira trećinu rata u Ukrajini. Sankcije djeluju, ali morale bi biti jače.'

Dodala je i zabrinjavajući sigurnosni aspekt: 'Ruske nuklearne snage stacionirane su u Arktiku. To je ozbiljna prijetnja Europi.'

Zapad tek hvata korak: NATO na sjeveru tek se budi

Za razliku od Rusije, koja je još sredinom 2000-ih počela ozbiljno ulagati u razvoj Arktika, Zapad je dugo zanemarivao taj prostor. Promjena je došla tek nakon 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu.

'Do tada NATO nije pokazivao stvarnu svijest o prijetnji na sjeveru. Zapostavio je svoj sjeverni bok', rekla je Coninsx za CNBC.

Dolaskom Švedske i Finske u NATO, sjever Europe dobiva dodatnu sigurnosnu dimenziju, a i Europska unija počinje promatrati ga kroz prizmu geopolitičke i geoekonomske sigurnosti.

Klimatske promjene otvaraju nova vrata – ali i nove sukobe

Zbog otapanja leda sve su dostupniji prirodni resursi i kritični minerali u toj regiji. S time raste i interes svjetskih sila, ne samo SAD-a, već i Kine, koja se, iako nije arktička država, pokušava uključiti u igru.

Američka administracija otišla je i korak dalje te je predsjednik Donald Trump izrazio želju za 'kupnjom' Grenlanda – ideju koja je izazvala podsmijeh i zgražanje u Danskoj i Europi. Rusija je, iznenađujuće, reagirala hladnokrvno i samo najavila da će 'pomno pratiti razvoj situacije'.

Bloomberg je kasnije izvijestio da je Moskva bila otvorena za projekte s Amerikom na Arktiku, posebno u području eksploatacije resursa i prijevoza – vjerojatno želeći iskoristiti svoje iskustvo i približiti se Washingtonu.