Državna energetska kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC), glavni je pretendent za preuzimanje ruskih udjela u NIS-u. No, problem je u tome što Rusi nisu voljni prodavati udjele, iako su imali vremena i ponuda, a Srbija im zadaje rok do sredine siječnja da dovrše taj posao
Državna energetska kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC) pojavila se kao glavni pretendent za preuzimanje ruskog kontrolnog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Iako je ADNOC već iskazao namjeru za kupnju 56 posto udjela koji su u vlasništvu društava povezanih s Gazpromom, u NIS-u su nastavili pregovore i s drugim potencijalnim partnerima, poput mađarskog MOL-a, doznaje Financial Times.
Sudbina NIS-a je neizvjesna nakon što je američko Ministarstvo financija uvelo sankcije protiv ruskih naftnih kompanija, što je obuhvatilo i NIS. Nakon devet odgoda, početkom listopada sankcije su stupile na snagu, što je značilo prekid dotoka nafte i prestanak obrade u rafineriji u Pančevu.
vezane vijesti
Rast napetosti
No, osim prekida proizvodnje, sankcije su dovele i do napetosti između suvlasnika srpske naftne kompanije. Naime, srpski dužnosnici su frustrirani time što Rusi odugovlače s prodajom, iako nije nedostajalo kupaca, a bilo je i dovoljno vremena prije pokretanja sankcija.
Iz Gazpromnefta su početkom prosinca poručili da NIS posluje "uz punu podršku srpske vlade" te su dodali da je njihova suradnja "konstruktivna". U toj izjavi nije spomenuta moguća prodaja.
Srbija bi rado sama preuzela preostale udjele u NIS-u. Štoviše, Aleksandar Vučić je Rusima dao rok do sredine siječnja da prodaju svoje udjele ili će staviti kompaniju pod državnu upravu, iako nastoji izbjeći nacionalizaciju i oduzimanje imovine.
Posao od nekoliko milijardi dolara
Iako vrijednost preuzimanja udjela nije poznata, NIS u svom najnovijem podnesku iz prošle godine navodi imovinu od 4,7 milijardi dolara, od čega približno 2,6 milijardi dolara odgovara udjelu ruskih vlasnika.
ADNOC se u cijeloj priči pojavio zahvaljujući bliskim političkim vezama vlasti u Beogradu i UAE. Iako je arapska kompanija lani pokušala sklopiti poslove na međunarodnom tržištu vrijedne 40 milijardi eura, u ovom slučaju se navodno ne radi o poslovnim ili strateškim razlozima. Zanimljivo, nijedna strana nije komentirala ove navode.
