Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije, prva je zemlja koja će nakon Hrvatske uvesti euro. Zbog gospodarskih prilika tamošnje je stanovništvo u strahu od poskupljenja koja su zadesila i nas, stoga su nerijetki antieuropski prosvjedi. No stručnjaci iz Hrvatske ističu da s time dolaze i brojne koristi te da se već ogledaju u našem gospodarstvu
Otkako je Europska komisija odobrila uvođenje eura u Bugarskoj, stanovnici te zemlje izlaze na ulice iskazujući svoje nezadovoljstvo tom odlukom zbog straha da će im život postati skuplji.
Naime ta se situacija dogodila Hrvatskoj prilikom uvođenja eura. Iako nije teško priznati da je inflacija otada nešto viša nego u ranijem razdoblju, stručnjaci tvrde da to zapravo znači da su i druge stvari krenule dobro i da je prijelaz na zajedničko monetarno i ekonomsko tržište Europske unije bio uspješan primjer onoga što bi Bugarska trebala slijediti.
vezane vijesti
Pozitivni pokazatelji
Rast hrvatskog gospodarstva lani je bio među najjačima u Uniji, a iznosio je 3,8 posto ponajprije zahvaljujući oslanjanju na turizam i usluge koje su se održale u vrijeme industrijskih turbulencija diljem Starog kontinenta.
Premijer Andrej Plenković često ističe da imamo najnižu nezaposlenost i najvišu zaposlenost ikad, a pristiže i novac iz europskih fondova, za što je potvrda i odobrenje šeste tranše iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 835,6 milijuna eura. Plaće su, istodobno, piše Politico, porasle za više od 30 posto.
Podsjetili su i da su Hrvatska i Bugarska, koje se inače nalaze na dnu većine statističkih gospodarskih pokazatelja, istovremeno ušle u 'čekaonicu' za euro upravo zahvaljujući niskim stopama inflacije.
Ekonomski šokovi pojačali skepticizam
No ekonomski šokovi koji su započeli pandemijom koronavirusa, a zatim i energetskom krizom uzrokovanom ratom u Ukrajini, digli su inflaciju u Hrvatskoj na 13,5, a u Bugarskoj na 19 posto. Uz to, inflacija u nas je i dalje među višima u Europi, pa je skepticizam Bugara s te strane razumljiv.
Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Politico ističe da je Hrvatska jedina članica EU-a koja je uvela euro u uvjetima ozbiljnih inflatornih pritisaka kakvi se nisu vidjeli još od raspada Jugoslavije. U takvim je uvjetima, ističe on, potrošačima bilo teško odrediti što potiče inflaciju, što je pak dovelo do toga da su mnogi mislili da je ona veća nego što je statistički bila.
Njegov kolega Fran Galetić naveo je primjer Slovenije, u kojoj su godinu i pol nakon uvođenja eura cijene porasle za devet posto. Čak ni mjere njihova dvojnog iskazivanja u trgovinama nisu spriječile rast jer su ih mnogi trgovci podigli prije uvođenja eura, što je dovelo do toga da su potrošačke cijene i kod nas rasle mnogo brže u rasponu od 18 mjeseci uoči i nakon uvođenja eura.
Dovoljno se prisjetiti i bojkota trgovina s početka ove godine, kojim su građani tražili da Vlada proširi popis proizvoda s ograničenim cijenama, što je naposljetku i učinjeno.
'Ove je pakete Vlada predstavila kao dio odgovora na energetsku krizu, ali budući da su se djelomično poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih donekle vjerojatno doživljavali kao tampon za inflaciju u eurima', rekao je Sorić.
Očekivane koristi
Sofija će stoga morati učiti iz iskustva Hrvatske jer priprema slične mjere. Sorić smatra da je Bugarska u boljoj situaciji jer ima 'puno mirnije izglede kada je u pitanju inflacija nego što smo ih imali 2023. U tom smislu, bit će puno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse'.
Druge pokretače inflacije teže je pripisati euru. Primjerice, sezonski turizam koji je doveo do već spomenutog rasta BDP-a od 3,8 posto i koji čini oko petine hrvatskog BDP-a, doveo je u protekle tri godine i do rasta cijena usluga od 50 posto, što je više od, primjerice, Španjolske i Grčke, gdje je sve poskupjelo za 15-20 posto.
No u Hrvatskoj narodnoj banci uvođenje eura smatraju 'pričom o potpunom uspjehu'. Više nema naknada za konverziju valuta, što ide na ruku tvrtkama, ali i turistima, jer se time godišnje uštedi oko 160 milijuna eura. Premija kreditnog rizika gotovo je u potpunosti nestala, zbog čega se sad izdaju puno povoljnije državne obveznice i trezorski zapisi.
'Hrvatska je osjetila sve očekivane koristi od članstva u eurozoni, unatoč činjenici da smo se pridružili u vrlo izazovnim vremenima', rekla je Ana Šabić, direktorica Odjela za europske odnose HNB-a.
No upozorila je Bugare da su za uspješno uvođenje eura ključni 'detaljno i pravovremeno planiranje, kao i jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama'.
