SA 1,8 NA 2,6 POSTO

Bruxelles osjetno povisio procjenu rasta hrvatskog BDP-a

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 09.11.2016 16:14
  • Objavljeno 09.11.2016 u 16:14
Jean-Claude Juncker i Pierre Moscovici

Jean-Claude Juncker i Pierre Moscovici

Izvor: Reuters / Autor: Yves Herman

Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije kada je prognozirala rast od 1,8 posto

'Očekuje se da će ove godine hrvatsko gospodarstvo rasti 2,6 posto na temelju rasta potrošnje, snažnog investicijskog rasta i rekordne turističke sezone', navodi Komisija u jesenskim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

'Smanjenje javnog duga rezultat je većeg rasta BDP-a i aprecijacije kune, budući da je većina duga u eurima', navodi Komisija.

Domaća potražnja najzaslužnija je za rast, a nakon toga slijede investicije. U prvoj polovini ove godine potrošnja je porasla za 4,8 posto, a investicije 2,3 posto, ističe Komisija.

Robni izvoz također bilježi dobre rezultate. Industrijska proizvodnja i maloprodaja i u trećem kvartalu nastavljaju s pozitivnim trendom, a indikatori povjerenja su na rekordnim razinama.

Turistička sezona zabilježila je novi rekord, 7 posto više dolazaka na godišnjoj razini, tako da će izvoz usluga ove godine rast za daljnjih 5,6 posto. Unatoč tome, neto doprinos vanjske potražnje bit će blago negativan, a višak tekućeg računa smanjit će se na 3 posto BDP-a, jer stopa uvoza nadmašuje rast izvoza, navodi Komisija.

Komisija ističe da će nezaposlenost osjetno pasti uslijed povećanja zaposlenosti, ali i smanjivanja broja radne snage. Ove godine stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjiti na 13,4 posto s prošlogodišnjih 16,3 posto. Sljedeće godine očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti na 11,7 posto, a 2018. godine na 10,3 posto.

Ubrzanje gospodarskih aktivnosti imat će pozitivan utjecaj na tržište rada i broj zaposlenih trebao bi se povećati za 1,8 posto. Stopa nezaposlenosti se smanjuje i zbog smanjenja raspoložive radne snage slijedom negativnih demografskih trendova i iseljavanja, napominju iz EK.

Cijene u Hrvatskoj padaju brže od europskog prosjeka, nastavlja se deflacija, koja će ove godine iznositi 0,9 posto, primjećuju u EK.

Komisija prognozira daljnji snažni rast investicija, čemu pridonosi lakši pristup kreditima korporativnog sektora, smanjenje kredita koji se ne vraćaju i solidan rast depozita. Očekjuje se oporavak javnih investicija, nakon kolapsa 2015. godine, zahvaljujući, između ostaloga, većem povlačenju sredstava iz fondova EU-a.

HGK: Povećanje procjene rasta dobro za konkurentnost

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju kako je povećanje procjene rasta hrvatskog BDP-a Europske komisije rezultat pozitivnih gospodarskih kretanja te kako će to dati vjetar u leđa rastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
'Povećanje procjene rasta hrvatskog BDP-a Europske komisije posljedica je pozitivnih kretanja, rasta proizvodnje, potrošnje, investicija, izvoza, uspješne turističke sezone, povoljnijih kretanja na tržištu rada te znatno boljeg stanja javnih financija', smatra predsjednik HGK Luka Burilović. Ohrabrujuće je što je prognozirana stopa rasta BDP-a u ovoj i idućim godinama viša od prosječne u Europskoj uniji što bi omogućilo konvergenciju razine BDP-a po stanovniku prema europskom prosjeku, dodao je Burilović.

Kao rizike za ove prognoze, Komisija navodi da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza. S druge strane, nova vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz Bruxellesa.

Pad proračunskog manjka opće države velikim je dijelom rezultat ubrzanja gospodarskih aktivnosti. U prva tri tromjesječja, prihodi od poreza na dobit i od PDV-a bili su jako dobri, a rastuća privatna potrošnja i odlična turistička sezona poništili su učinke deflacije.

Rast javne potrošnje bio je suzdržan, više zbog toga što je činjenice da je Hrvatska imala tehničku vladu, a ne zbog strukturnih konsolidacijskih mjera.

Rizici za fiskalne prognoze ovise o rezultatima pregovora o plaćama u javnom sektoru i spora s bankama zbog konverzije kredita u švicatskim francima te o sveobuhvatnoj poreznoj reformi o kojoj se raspravlja, navodi Komisija.

I mnogi drugi povećali procjene rasta BDP-a

Nakon iznenađujuće snažnog rasta gospodarstva u prvom polugodištu, i mnoge su druge institucije posljednjih mjeseci povećale procjene rasta hrvatskog BDP-a.

Tako Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje rast od 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a s prethodnih 1,5 na 2,3 posto

Među najvećim je optimistima Ekonomski institut Zagreb, koji prema posljednjim procjenama u ovoj godini očekuje rast od 2,6 posto, dok je prije očekivao 1,9 posto.

Addiko Bank povisila je, pak, procjenu rasta gospodarstva s prethodnih 2 na 2,7 posto, a i većina domaćih makroekonomista očekuje rast BDP-a veći od 2 posto.

Premda je u prvom tromjesečju gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu za 2,8 posto, Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je zadržao svoju raniju prognozu o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 1,9 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!