velika konferencija

Bankari se okupili u Zagrebu: 'Ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila'

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 28.09.2021 13:05
  • Objavljeno 28.09.2021 u 11:08
Marko Škreb - ilustracija

Marko Škreb - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Danas se u organizaciji Hanza medije održava treća u nizu konferencija na temu 30 godina hrvatske samostalnosti, a današnja tema je razvoj bankarskog sustava pod nazivom 'Stvaranje suvremenog bankarskog sustava'

Uvodničar u prvi panel na skupu Jutarnjeg lista posvećenom bankarskom sustavu, bivši guverner HNB-a Marko Škreb, prisjećajući se sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je vodio Narodnu banku, ustvrdio je da nije sklon govoriti isključivo pozitivno o radu institucije koju je tada vodio, ali, istaknuo je, niti otkrivati neke tajne iz tog vremena.

'Ni danas ne znam tko je bio peti ortak u aferi Dubrovačka banka, ako ovdje prisutne novinare to zanima', kazao je Škreb, složivši se s ocjenama da je bankarski sustav u devedesetim godinama prolazio kroz krize likvidnosti, nesolventnosti i rizičnih plasmana. S druge strane, prisjetio se Škreb, makroekonomski pokazatelji države u spomenutom razdoblju bili su stabilni, što je, dodao je, umanjilo pozornost na strukturu kreditnih plasmana banaka.

'Radio sam kao bankar i u Africi, a u jednoj od tamošnjih država imaju jako dobru poslovicu koja kaže 'ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila'. To se najbolje očitovalo kroz velike financijske krize koje su pratile financijski sustav u svijetu, od azijske krize, preko bankrota Rusije, do svjetske financijske krize, ali i u odnosu na krize koje smo imali u našem bankarskom sustavu', naznačio je Škreb. Banke, upozorio je bivši guverner HNB-a, moraju služiti zajednici u kojoj posluju, pazeći na svoju osnovnu obvezu oplođivanja kapitala koji imaju na raspolaganju.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić osvrnuo se u pozdravnoj riječi sudionicima konferencije u Westinu na proteklih 30 godina bankarskog sustava, podijelivši to razdoblje u tri faze.

  • +5
  • +2

Zagreb: Boris Vujčić dao je izjavu o minusima u bankama

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

'Prva faza počinje 1991. pa do početka krize malih i srednjih banaka. Tu se rješavalo nasljeđe bivše Jugoslavije, u kojem su banke servisirale poduzeća koja su ih osnovala. Nije bilo skrbi o deviznim, bankarskim i drugim rizicima. To je dovelo do stanja da su dugovi banaka bili veći od njihova kapitala. Morala je uslijediti sanacija', naveo je Vujčić. U toj prvoj fazi, dodao je guverner HNB-a, imamo i velik entuzijazam za osnivanje novih banaka i štedionica.

'Uvjeti za osnivanje bili su vrlo liberalni, pa smo od 22 banke vrlo brzo došli od 60 banaka. Imali smo kreditni rast u 1997. od 40 posto, a već iduće godine taj se rast prepolovio. Vrlo visok rast kreditnih plasmana, kasnije se pokazalo, imao je kao posljedicu neoprezno upravljanje, upadanje u rizične plasmane dijela banaka. Sjećamo se kriza u Glumina banci, Dubrovačkoj banci i drugim bankama', kazao je Vujčić.

Druga faza razvoja hrvatskog bankarskog sustava, prema riječima guvernera HNB-a, donosi prve veće ulaske stranih banaka u vlasništvo nad hrvatskim bankama, a 2002. ponovo dolazi do snažnog kreditnog rasta.

Treće razdoblje, koje je nastupilo nakon svjetske financijske krize, u našem bankarstvu razdoblje je snažnijeg regulatornog djelovanja HNB-a, a u skladu s trendovima koji su tada bili, i u radu drugih središnjih banaka, ustvrdio je guverner HNB-a.

U drugom panelu današnje konferencije pod nazivom 'Pogled u budućnost hrvatskog bankarstva' sudjeluju zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić uz moderiranje ekonomista Velimira Šonje.

Šonje je od zamjenice guvernera HNB-a, na početku panela, zatražio objašnjenje aktualne situacije na bankarskom tržištu koju, ocijenio je, prije svega odlikuje stagnacija potražnje za kreditima.

- Točno je da rastu samo stambeni krediti, a osnovni utjecaj na slabiju potražnju predstavljaju rizici koje je sa sobom donio koronavirus, slabiji optimizam potrošača i slabljenje investicijske aktivnosti u gospodarstvu - naznačila je zamjenica guvernera HNB-a.

Ivan Vlaho upozorio je kako u nas nema rasta potražnje za gotovinskim kreditima jer je lani bio izražen rast štednje građana od 20 posto zbog opreza i manjka potrošačkog optimizma.

- Ima rasta gospodarstva bez potrošnje, to je činjenica, kada govorimo o prvih šest, sedam mjeseci ove godine. Vidjet ćemo što će biti do kraja godine, a neke naznake promjena potražnje za kreditima već se vide - kazao je Vlaho. Dinko Lucić, u osvrtu na aktualne trendove na tržištu kredita, ustvrdio je kako značajniji rast bilježi samo potražnja za stambenim kreditima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!